Golanska visoravan, kameni plato na jugozapadu Sirije na kojoj su iranske snage noćas raketirale položaje Izraela, ima politički i strateški značaj za države u regionu koji prevazilazi njegovu veličinu.
Izrael je preuzeo Golansku visoravan od Sirije 1967. godine nakon šestodnevnog rata, tokom kojeg je većina Sirijaca pobjegla iz oblasti. Uspostavljena je linija primirja i cijeli region se danas nalazi pod izraelskom vojnom kontrolom, a Izraelci su od tada naseljavali oblast.
Sirija je pokušala da povrati teritoriju 1973. godine, ali je njihovo napredovanje zaustavljeno nakon čega je potpisano primirje naredne godine. Posmatrači UN-a od tada se nalaze na liniji prekida vatre. Unilateralno, Izrael je prisvojio Golansku visoravan 1981. godine, potez koji mnoge zemlje u svijetu nisu priznale.
Danas se u pojasu nalazi oko 30 izaraelskih naselja, sa oko 20.000 stanovnika, dok je u oblasti još oko 20.000 Sirijaca.
Strateški značaj
Sa vrha platoa, na oko 60 kilometara vazdušnom linijom, vidi se glavni grad Sirije Damask. Također, sa iste visoravni je Sirija redovno granatirala Izrael u konfliktima od 1948. do 1967. godine, dok je kontrolirala oblast.
Ova visoravan danas daje Izraelu odličan pregled kretanja unutar Sirije, a topografija pruža prirodnu barijeru za bilo kakav eventualan vojni napad sa sjevera na jug.
Cijela oblast je i ključni izvor vode za sušni region. Kišnica iz Golanskog sliva uliva se u rijeku Jordan, i pruža trećinu izraelskog vodosnabdijevanja. Zemlja vulkanskog porijekla je plodna i koristi se za uzgajanje vinograda i voćnjaka i za podizanje stoke. Golan je i dom jedinog skijališta u Izraelu.
Sirija želi povratiti Golansku visoravan kao dio bilo kakvog mirovnog sporazuma, a krajem 2003. godine, Bašar al-Asad je izjavio da je spreman oživjeti pregovore sa Tel Avivom.
U Izraelu je već uspostavljen princip vraćanja teritorije u zamjenu za mir. Tokom pregovora kojima su posredovale SAD 1999. do 2000. godine, tadašnji izraelski premijer je ponudio da većinu Golana vrati Siriji. Međutim, pravna prepreka koja je tada iskrsla mogla bi dovesti do daljih razdora. Sirija želi puno povlačenje Izraela, na granice iz 1967. godine, što bi Damasku dalo kontrolu nad istočnom obalom Galilejskog mora, glavnim izraelskim izvorom svježe vode.
Zato Izrael želi da granica bude pomjerena nekoliko stotina metara na istok. Taj dogovor bi značio i napuštanje izraelskih naselja na istoku. Javno mnijenje u Izraelu ipak nije naklonjeno povlačenju, a protivnici ističu da je visoravan suviše strateški značajna da bi se vratila, piše BBC.
Povremeni pregovori
Indirektni razgovori Izraela i Sirije obnovljeni su 2008. godine kroz posredovanje Turske, ali su suspendirani nakon ostavke izraelskog premijera Ehuda Olmerta zbog korupcije. Vlada pod Benjaminom Netanyahuom založila se za oštriji stav prema Golanu, nakon čega je Sirija rekla da nema partnera u razgovorima sa Tel Avivom.
Rat u Siriji
Nakon dolaska na vlast Baracka Obame u SAD 2009. godine, administracija je najavila obnavljanje pregovora kao jedan od ključnih vanjskopolitičkih ciljeva. Ipak, sukob u Siriji koji je izbio 2011. godine odložio je sve planove.
Sirijski rat proširio se i do granica linije prekida vatre uz Golansku visoravan 2013. godine. Izrael je uzvratio vatru kada su pobunjenici pucali ka Golanu, a vojske Izraela i Sirije su nekoliko navrata razmjenjivale paljbu.
(TBT, BBC)