Zajednički sveobuhvatni plan akcije poznatiji kao iranski nuklearni sporazum, dogovor je koji je potpisan 14. jula 2015. godine nakon 20 mjeseci i šest rundi pregovora. Ugovor je potpisan između Irana i grupe zemalja P5+1, među kojima su stalne članice Saveta sigurnosti UN-a, SAD, Rusija, Kina, Francuska, Velika Britanija, i Njemačka.
Cilj sporazuma je da se Iran spriječi da dobije nuklearno oružje, i svojim potpisom Teheran se obavezao da će ograničiti svoj nuklearni program. Iran je nuklearni program počeo razvijati 1950-ih godina i uspostavljen je uz američku pomoć, prije nego što je revolucija 1979. godine okončala savez Zapada i Teherana.
Obogaćivanje uranija
Prema sporazumu Iran je odustao od 98 posto obogaćenog uranija koji je već imao, i održava obogaćivanje na najnižem nivou od pet posto (uranij za oružja obogaćen je na najmanje 85 posto). Zaustavljene su dvije trećine centrifuga za obogaćivanje, a svaki preostali materijal i postrojenje može da koristi samo u naučne, medicinske i poljoprivredne svrhe, piše BBC.
Sprovođenje nadgleda Međunarodna agencija za atomsku energiju. Od 50 do 150 stručnjaka obilazi postrojenja vezana za nuklearnu energiju, a predviđen je i daljinski i satelitski nadzor.
Plutonij i teške vode
Iran je gradio nukearno postrojenje, čije potrošeno gorivo iz teških voda sadrži dovoljno plutonija za nuklearnu bombu. Svjetske sile su najprije željele da se ono razmontira, ali je Iran pristao da redizajnira reaktor da ne može da pravi plutonij upotrebljiv za oružja. Svo potrošeno gorivo slat će se van zemlje.
Većina od 20 tona teških voda iz postrojenja je planirano da se šalje za SAD preko treće zemlje, dok bi se oko šest tona upotrebljavalo za medicinske izotope. Prema sporazumu Iranu je zabranjeno da gradi nove reaktore teških voda, i da akumulira višak teških voda narednih 15 godina.
Podizanje sankcija
Zauzvrat, Iran je dobio oslobađanje od dela ekonomskih sankcija, od kojih su neke bile na snazi još od revolucije 1979. godine. Sankcije UN-a i EU su suspendirane ili podignute, a dogovoreno je da neće biti novih dok je sporazum na snazi.
SAD se ipak nikada nisu složile da trajno podignu sankcije, već predsjednik Amerike povremeno razmatra dogovor i potpisuje odricanje od njihove primjene. To se odnosi samo na sekundarne sankcije, koje kažnjavaju druge zemlje zbog poslovanja sa Teheranom, dok su i dalje na snazi one koje utječu na američke kompanije.
Najbolji i najgori sporazum
Sporazum je potpisao bivši predsjednik SAD Barack Obama pri kraju drugog mandata, potez koji njegove pristalice smatraju njegovim najvećim uspjehom. Ipak, sporazum je narušio odnose sa Izraelom.
S druge strane, Donald Trump je uvijek tvrdio da je sporazum “najgori u istoriji” i zalagao se za oštriji stav prema Iranu. Sada, kao predsjednik, prijeti da će povući Washington iz ugovora ako ne bude “popravljen”.
Ako Trump ne potpiše dokument do 12. maja, američko učešće u sporazumu će se završiti, što bi moglo narušiti cijeli sporazum.
Evropa u odbrani sporazuma
Organizacija koja nadzire iranska nuklearna postrojenja više puta je potvrdila da se Teheran pridržava pravila. Zato su evropski potpisnici stali u odbranu sporazuma čim je Trump ukazao da bi se mogao povući iz istog.
Stavovi Velike Britanije, Francuske i Njemačke su se u posljednje vrijeme blago promijenili, pokušavajući da uvjere Trumpa da je i loš sporazum bolji od nikakvog, i da bi se ugovor mogao doraditi. Dorađeni sporazum bi obuhvatio i iranski raketni program, čime bi se umanjio utjecaj Teherana u regionu. To bi i smanjilo nuklearni potencijal Irana nakon 2025. godine kada sporazum ističe.
Izraelsko negodovanje
Najveći protivnik sporazuma je Izrael, koji tvrdi da Iran razvija nuklearno oružje uprkos potpisanom sporazumu. Premijer Benjamin Netanyahu iznio je tajne fajlove izraelskih tajnih službi koji navodno dokazuju tvrdnje Tel Aviva.
Američki predsjednik naveo je da su Netanyahuove tvrdnje među dokazima koji su mu pokazali da je bio u pravu o iranskom sporazumu.
Iranska prijetnja
Predsjednik Irana Hasan Rohani u više navrata je rekao da se uvjeti sporazuma ne mogu mijenjati, i da Teheran ne planira ponovo ulaziti u pregovore. Kako je rekao Iran ne planira prihvatiti bilo kakve dodatne restrikcije izvan onih koje su dogovorene 2015. godine.
Zvanični Teheran zaprijetio je da će se povući iz sporazuma ako isto učini i Washington.
(TBT, BBC)