Kada američki predsjednik Donald Trump dočeka saudijskog krunskog princa Mohammeda bin Salmana u Bijeloj kući krajem ovog mjeseca, neće nedostajati pitanja za hitnu raspravu – od prinčevog ambicioznog plana modernizacije do zajedničkih napora protiv iranske agresivnosti. No, pri vrhu predsjednikovih prioriteta također bi trebalo biti nastojanje da obezbijedi posvećenost princa da povede ideološki rat protiv nasilnog džihada.
Pogano privlačan zov džihada
Gotovo dvadeset godina nakon 11. septembra, najveći američki neuspjeh u ratu protiv terorizma gotovo je nesumnjivo njhova nemogućnost gušenja ekstremističkih ideja vodilja za skupine poput Al Qaede i ISIL-a. SAD su ubile su desetine hiljada boraca, prekinule tokove prihoda i zatvorile naloge na društvenim mrežama. Ono što nisu efikasno učinile je diskreditiranje doktrine ispunjene mržnjom koja nastavlja privlačiti kontinurian priliv regruta posvećenih terorističkom cilju – prepustivši je suočavanju s kobnom stvarnosti: redom po veličini, Al Qaida je u 2018. godini prisutnija u više zemalja širom Afrike, Bliskog istoka i Azije nego što je to bio slučaj na dan kada su srušeni tornjevi „Blizanci“.
Nije se to desilo zbog nedostatka pokušaja. Oba predsjednika George W. Bush i Barack Obama su shvatila da se iz rata s radikalnim islamistima nećemo moći izvući ubijanjem. Obojica su usmjerila znatne resurse u ono što se naziva „rat za srca i umove“. Bilo putem programa za promociju demokratije ili borbe protiv ekstremizma, obje su administracije uložile velike napore kako bi odvratile muslimane širom svijeta od puta krvničkog džihada – ali uz neznatne rezultate.
Ono što američkoj strategiji uporno nedostaje su moćni partneri u muslimanskom svijetu na koje se pouzdano može računati da će autoritativno govoriti o pitanjima islamske teologije onako kako SAD jednostavno ne može. Tu na scenu izlazi Saudijska Arabija. To je rodno mjesto islama i u njoj se nalaze dvije najsvetije džamije. U kombinaciji s obilnim bogatstvom od nafte, ovi faktori daju Saudijcima dozu utjecaja mehke moći s kojom se u muslimanskom svijetu niko ne može takmičiti.
Nažalost, decenijama se ta moć uveliko sprovodila za nerede. U pokušaju da se suprotstave prijetnji iranske šiitske revolucije 1979., i ulašte njihov legitimitet kod kuće sa moćnim vjerskim konzervativcima, saudijski vladari su godišnje bezglavo ulagali milijarde dolara u širenje iznimno oštre verzije islama – vehabizma – širom svijeta. Saudijski fondovi su izgradili džamije i škole na svim kontinentima. Oni su obučavali radikalne vjerske službenike i učitelje za rad u njima. Dijelili su izdanja Kur'ana i školske udžbenike žestoko protkane porukama mržnje prema svakome – uključujući i druge muslimane – koji nisu uspjeli usvojiti uzuse ortodoksnog vehabizma. Na taj su način milioni mladih vjernika od Malija do Malezije, od Belgije do Bangladeša, stekli vlastiti dojam o tome šta znači biti dobar musliman podmuklo oblikovan narativom koji je sistemski dehumanizirao „druge“ – stvarajući veliki krug regruta koji su obavezno bili izrazito osjetljivi na pogano privlačan zov džihadizma.
Sad je tu ogromno obećanje Mohammeda bin Salmana. Mjesecima, princ i njegovi najbliži savjetnici neumorno forsiraju temu da modernizacija Saudijske Arabije zahtijeva prihvatanje „umjerenog islama“. Žestoko je kritizirao ekstremističku ideologiju koju je kraljevina toliko osnaživala nakon Iranske revolucije i priznaje da se „problem proširio na cijeli svijet.“ Dao je obećanje da je „sada vrijeme da se riješimo toga“ i izjavio: „Nećemo protraćiti 30 godina života boreći se protiv ekstremističkih ideja; uništit ćemo ih odmah bez odlaganja“.
I to nije samo priča. Kod kuće, ovlasti zloglasne vjerske policije su smanjene. Istaknuti tvrdolinijaški vjerski službenici su zatvoreni. Kad je riječ o sve važnijem pitanju osnaživanja žena, tempo promjena je zadivljujući. Žene sada mogu započeti vlastite poslove bez odobrenja muškog skrbnika. Prvi put im je dopušteno prijaviti se u vojsku i posjećivati sportske i kulturne događaje. Ovog ljeta se ukida i zabrana vožnje automobila za žene.
Protjerati ekstremističku ideologiju
Sada bi imperativ SAD-a trebao biti pritisak na Mohammeda bin Salmana da se uhvati u koštac sa svojom kampanjom umjerenog islama. Njegovu spremnost da „uništi“ čudovište globalnog džihadizma koje je kraljevina pomogla stvoriti treba pretvoriti u konkretan akcijski plan. Saudijcima pripada zasluga da već ulažu u centar usmjeren na suprotstavljanje ekstremizmu u cyber prostoru. Trump bi trebao izvršiti pritisak da ideološka borba postane institucionalizirana karakteristika američko-saudijskog dijaloga. Bilateralna radna grupa trebala bi biti formirana kako bi se razvila strategija koja se može zajednički nadgledati. Prije više od decenije, američko ministarstvo finansija učinilo je nešto slično kako bi pomogli Saudijcima da riješe problem finansiranja terorizma, a suradnja je, po svemu sudeći, rezultirala značajnim rezultatima.
Svakako bi trebalo biti više elemenata u takvim nastojanjima, ali odmah u obzir dolaze neki hitni koraci. Prvo, školski udžbenici. Saudijci su prije deset godina obećali da će ukloniti odlomke prožete mržnjom. Vidan je napredak, ali posao još nije završen. Mohammed bin Salman bi trebao narediti da se dovrši – ove godine. Iza zatvorenih vrata, američki stručnjaci bi trebali bi obezbijediti provjeru.
Drugo, surađujući s pouzdanim partnerima u domaćim zajednicama poznatim po vjerskoj umjerenosti, Saudijci bi trebali sprovesti temeljitu reviziju globalne mreže džamija, škola i humanitarnih organizacija koje podržava u cilju iskorjenjivanja radikalnog osoblja i sadržaja.
Treće, pokrenuti globalno otkupljivanje neispravnih prijevoda Kur'ana koje je Saudija distribuirala, kao i drugih vjerskih materijala, zloglasnih zbog propagiranja ekstremističkih narativa.
Što se tiče kraljevine, ova nastojanja bi dobro mogao predvoditi prinčev saveznik, šejh Mohammed bin Abdul Karim Al-Issa, novi šef utjecajne Svjetske muslimanske lige – organizacije koja je nekad bila na čelu izvoza vehabizma. Mohammed bin Issa već poduzima izvanredne korake poput posjete francuskoj sinagogi i objave dosad neviđenog pisma kojim se osuđuje negiranje holokausta. Nevjerovatno postignuće bio bi angažman nezavisnog savjetnika u obliku Farah Pandith, američke muslimanke indijskog porijekla koja je pet godina služila kao predstavnik SAD-a u muslimanskim zajednicama. Na tom je poslu proputovala 80 zemalja, uvjerivši se iz prve ruke u destruktivno djelovanje vehabizma na lokalnom nivou. Kao žestoki kritičar saudijske baštine, Pandith također razumije priliku koju Mohammed bin Salman predstavlja i imperativ tog realiziranja u konkretnu, pozitivnu promjenu na terenu.
Ako su američki političari izvukli ikakvu pouku od 9. septembra, to je da će samo drugi muslimani na koncu biti u mogućnosti – kako je rekao Trump – „istjerati“ ekstremističku ideologiju koja je potaknula američki dug i skup rat protiv terorizma. Saudijska Arabija, možda najutjecajnija islamska država na svijetu, sada ima lidera koji kaže da namjerava učiniti upravo to. To je potencijalno historijski trenutak koji predsjednik treba zgrabiti, oblikovati i iskoristiti kako bi unaprijedio vitalne interese SAD-a.
(TBT, FP, Prevela Jasmina Drljević)