Još nije jasno
zbog čega je na dužnost predsjednika Sabora IZ BiH izabran Hasan Čengić,
posljednji mohikanac iz tzv. „Alijine grupe“ u SDA-u, i kontroverzni biznismen.
Mnogi smatraju da nije izabran svojom voljom već da je to bila svojevrsna
intervencija za spas samog reisa Kavazovića čija je fotelja bila ozbiljno zaljuljana.
FOTO: Kavazović, Čengić
Najprije je poništenjem konkursa za dekana Fakulteta islamskih
znanosti (FIN), a nakon žalbe prof. dr. Džemaludina Latića, Rijaset IZ u BiH
pokazao da umije priznati grešku. A onda je onaj ko je naredio da se greška
ispravi podnio ostvaku. Radi se o dr. Amiru Kariću, doskorašnjem šefu svih
uprava, odnosno službi pri Rijasetu IZ. Još nije jasno zbog čega je dr. Karić
podnio ostavku. Oficijelno obrazloženje „za internu upotrebu“ je nespojivost
dviju funkcija, predavača na fakultetu u Tuzli i pozicije pri Rijasetu.
Izborom akademika prof. dr. Enesa Karića na mjesto svog
prezimenjaka, špekulacije i sumnje su se povećale. Tim prije jer i akademik
Karić ima profesorske obaveze na FIN-u.
Prije dr. Karića ostavku je podnio i Meho Šljivo, novi urednik
islamskih infromativnih novina Preporod, čije je imenovanje bilo jedno od prvih
koje je reis Husejn ef. Kavazović potpisao. Na njegovo mjesto je adhok postavljen
Ekrem Tucaković, koji nije bio omiljen u reisovom kabinetu zbog svojih
simpatija prema bivšem reisu dr. Mustafi Ceriću. Ostavka Šljive se obrazlaže
sukobom sa lektoricom.
U međuvremenu se vrteška oko savjetnika reisul-uleme Kavazovića
također mijenjala. Umjesto Dževada Hodžića, koji je kao kandidat SDA izbaran u
Federalni parlament, na mjesto savjetnika za medije doveden je Ismet Veladžić.
On je bio već penzionisani upravitelj iz GHB medrese. Za razliku od Hodžića
čija je stranka pobijedila na izborima, Hadžem Hajdarević nije imao sreće kao
kandidat SDP-a, pa je stoga je sve češće počeo pisati na stranici Preporoda
gdje se oglašava glavni urednik sa svojim uvodnikom.
Već je kabinet reisa Husejn
ef. Kavazovića bio javno optužen kako je blokiran od strane grupacije poznate
kao „bivši Ljiljanovci“, koji su nakon gašenja ovog lista svoje uhljebljenje našli u GHB medresi i na FIN-u. Također se špekuliralo da
je ova grupacija bila oformila ideološki SDA-ov punkt tokom izborne kampanje u
GHB medresi, pa se stoga bilo počelo nagađati da je SDA preko ove grupacije
potpuno ovladala Islamskom zajednicom, odnosno politikom Rijaseta Islamske
zajednice u BiH. Ujedno ova grupacija, klan ili lobi bio je neumorni kritizer
politike reisa Mustafe Cerića.
U svim tim dešavanjima desio se i izbor predsjednika Sabora Islamske
zajednice. Još nije jasno zbog čega je na tu dužnost izabran Hasan Čengić,
posljednji mohikanac iz tzv. „Alijine grupe“ u SDA-u, i kontroverzni biznismen.
Mnogi smatraju da nije izabran svojom voljom već da je to bila svojevrsna
intervencija za spas samog reisa Kavazovića čija je fotelja bila ozbiljno
zaljuljana.
/The Bosnia Times/
