GLOBAL
Sve češće se dešavaju teroristički napadi u Afganistanu,
zemlji u kojoj SAD već duže od 16 godina vode svoj najduži rat. I kako stvari
sada stoje, SAD ne pobjeđuju u njemu.
FOTO: (AP)
U subotu je u eksploziji u Kabulu poginulo preko 100 osoba,
a taj napad se desio samo sedam dana pošto je ubijeno 18 osoba u popularnom
hotelu u istom gradu.
Odgovornost za oba napada su preuzeli talibani. Međutim, u Afganistanu
je sve veća i prijetnja od Islamske države. U ponedjeljak su oni izvršili napad
na vojnu akademiju i usmrtili najmanje 11 vojnika.
ISIL i talibani su rivali, a u posljednje vrijeme su obje
grupe militanata učestale sa napadima u Afganistanu gdje su SAD izvršile
invaziju još 2001. godine nakon napada Al Kaide na New York.
Cilj SAD-a tada je bio srušiti vladu talibana, koji su
pružali podršku Al Kaidi. Međutim, talibani nakon poraza nastavljaju da
pokušavaju da povrate kontrolu nad zemljom, pa se produžava i američka
operacija u toj zemlji.
I mnogi Amerikanci se pitaju zašto SAD nastavljaju sa ratom
u kojem stradaju i njeni vojnici.
Još je u vrijeme Bushove administracije 2008. godine u
jednom tada tajnom izvještaju zapisano “SAD ne gube u Afganistanu, ali ne
pobjeđuju, što nije dobro”.
Jedan od razloga za to je, kako piše “New York Times”
taj što su američki ciljevi u Afganistanu često bili nejasni, pa i
kontradiktorni.
Bush, njegov nasljednik Barack Obama, pa i sadašnji predsjednik
Donald Trump, svi su ponudili sumnjive, nepotpune ili neuvjerljive odgovore na
ključna pitanja: “Zašto je SAD u Afganistanu?”, “Koji interesi
opravdavaju američke žrtve?”, “Kako će se rat završiti?”
Tokom 2009. godine, dok je predsjednik Obama povećao nivo
borbenih trupa u Afganistanu, njegovi savjetnici su identificirali samo dva
vitalna američka interesa u ratu koji bi mogli opravdati slanje vojnika u
borbu.
Jedan je bio obezbjeđivanje pakistanskog nuklearnog
arsenala. Druga je bila teroristička pretnja koju predstavlja Al Kaida “i
njeni saveznici”. Ni jedan od ta dva problema nije direktno vezan za Afganistanu,
već za Pakistan. Poslije 2002. godine, najsmrtonosniji operateri Al Kaide
uglavnom su pobjegli u Pakistan. Bez obzira na to, strategi Obame racionalizirali
su svoju eskalaciju na temelju toga da će se Al Kaida vratiti u Afganistan.
Obama je tada napravio grešku, jer je potcijenio talibane,
za koje je rekao da nisu jednaka prijetnja po SAD kao Al Kaida, pa je bornu usmjerio
na Al Kaidu, a ostavio Afganistanskoj vojsci i vladi da se bori sa talibanima.
Trump, koji je govorio da će se SAD manje baviti drugim
zemljama, u augustu ove godine je odobrio slanje dodatnih američkih trupa u Afganistan.
Njegova administracija odlučila je i prestati sa davanjem godišnje pomoći
Pakistanu u iznosu od 1,3 milijarde dolara, ukoliko ova država ne počne da vrši
veći pritisak na talibane.
U posljednjih godinu dana su se intenzivirali američki
napadi na talibane, ali i njihov odgovor u vidu samoubilačkih bombaških napada.
Čini se da ono što Trump radi za sada ima samo suprotne
efekte. Talibani su se naljutili i zbog njegovog antimuslimanskog stava, zbog
priznanja Jeruzalema za prijestolnicu Izraela. Afganistanska vlada, koju
podržavaju SAD, trenutno se nalazi u krizi, što talibani također koriste.
(TBT, Blic)