POLITIKA
Prof. dr. Adisa Omerbegović Arapović,članica Ekonomskog
savjeta Vlade FBiH, uputila je otvoreno pismo premijer Federacije BiH Fadilu
Novaliću
FOTO: Omerbegović Arapović (N1)
Prof. dr. Adisa Omerbegović Arapović,članica Ekonomskog
savjeta Vlade FBiH, uputila je otvoreno pismo premijer Federacije BiH Fadilu
Novaliću povodom njegovog jučerašnjeg gostovanja u programu N1 televizije.
Novalić je, podsjećamo, između ostalog, kazao da se potrošačka
korpa u BiH – ne mjeri.
”Potrošačka korpa se ne mjeri, mjeri se sindikat i koristi
kao političko sredstvo. Mjere je u Sarajevu. Ja vam kažem da je život tri puta
jeftiniji u Gradačcu. Eurostat ne mjeri potrošačku korpu”, rekao je premijer
Novalić, a kako je otvorenom pismu poručila profesorica Omerbegović Arapović,
potpuna je neistina da se u BiH ne mjere potrošačka korpa i životni standard.
Njeno pismo naslovljeno kao ”Osnovna lekcija iz
makroekonomije za premijera i njegove savjetnike”, prenosimo u cjelosti.
”Gostujući na televiziji N1, 06.01.2018. godine, premijer
Novalić izrekao je niz frapantnih tvrdnji na granici neukusa. Nebitno je da li
je uzrok njegovo neznanje i manjak obrazovanja u ekonomskoj nauci, ili svjesno
plasiranje neistina, računjući da u državi ne postoji niko ko će prepoznati i
osuditi nedopustivo neznanje na tako visokoj funkciji i višekratno plasiranje
neistina koje se lahko mogu provjeriti. Ne znam da li je gora loša namjera
obmanjivanja javnosti kako bi se stekle simpatije i gradilo javno mnjenje na
lažnim iskazima ili prosto i udobno pokazivanje neznanja bez osjećaja
odgovornoti spram struke, akademske zajednice i većine pismenih građana BiH.
Premijer tvrdi da se u BiH ne mjeri potošačka korpa od
strane zavoda za statistiku i da postoji samo „sindikalna potrošačka korpa“, a
da se mjeri samo CPI (Consumer Price Index ili Indeks potrošačkih cijena).
Premijeru i njegovim savjetnicima iskreno savjetujem da pročitaju bilo koju
ozbiljnu knjigu iz makroekonomije (npr. Case, Fair i Oster, Principles of
Macroeconomics) ili, još lakše, metodologiju po kojoj se mjeri CPI koju
objavljuju zavodi za statistiku (pogledati Statistički bilten br. 255/2017, FZzS)
i konačno nauče da se metodologija „potrošačke korpe“ bazira na definiciji
paketa proizvoda i usluga koje kupuju domaćinstva (Potrošačka korpa) kroz
Anketu o potrošnji domaćinstava.
Dakle, iza CPI indeksa uvijek stoji kretanje cijena
proizvoda i usluga koji ulaze u potrošačku korpu, što svako može naći u
dokumentima koje objavljuju zavodi za statistiku. Praćenjem cijena proizvoda i
usluga koje ulaze u Potrošačku korpu izračunava se Indeks potrošačkih cijena.
Tako je vrijednost Potrošačke korpe u 2011. iznosila 1569 KM (Agencija za
statistiku BiH), a u 2015. godini 1508 KM za Federaciju BiH (Federalni zavod za
statistiku). Zavodi potom prate cijene istih dobara koja ulaze u potrošačku
korpu na mjesečnom osnovu, ali ne objavljuju taj podatak, nego iskazuju promjene
u indeksu.
Premijeru, studenti makroekonomije na prvoj godini studija
to znaju, pa kada slušaju Vas dok tvrdite da je u našoj zemlji CPI drugačiji i
da on nije odraz cijena proizvoda i usluga koji ulaze u potrošačku korpu
zbunjujete studente ekonomije i cijelu javnost. Inače, u svakoj razvijenoj
zemlji svijeta, CPI se mjeri na isti način, na osnovu anketa potrošnje domaćinstava
relevantnih za tu zemlju.
Apeliram na sve koji imaju priliku javno govoriti u ime
vlada, a posebno premijer i njegovi savjetnici, da više nikada ne kažu da
potrošačku korpu mjere samo sindikati, jer time degradirate vlastite
institucije i promovirate neznanje. Svi mi koji to slušamo, a znamo više o ovoj
temi, ne možemo podnijeti da se pune dvije godine plasira ova neistina, a
javnost pokušava obmanuti, jer je neugodna činjenica da za jednu potrošačku
korpu trebaju dvije prosječne plate ili četiri prosječne penzije. Zato se,
Premijeru, Potrošačka korpa smatra boljim pokazateljem životnog standarda
građana od rasta BDP-a ili neke druge statističke varijable.
Ukoliko mislite da imate argumente za ono što tvrdite,
izazivam na javnu debatu Vas i sve Vaše savjetnike koji tvrde da se potrošačka
korpa i životni standard ne mjeri od strane naših institucija”, navodi
profesorica Omerbegović Arapović u pismu.
(TBT)