GEOPOLITIKA
Dok se borba protiv ISIL-a u Iraku i Siriji bliži kraju,
svijet strahuje zbog mogućnosti novog, velikog rata na Bliskom istoku. Nakon
oslobođenja Mosula početkom jula, u Iraku je nedavno došlo do masovne predaje
džihadista koji sada kontroliraju samo mala područja uz sirijsku granicu.
FOTO: (Getty)
Kurdi sami protiv svih
Vode se i posljednje borbe za Raku, prijestolnicu Islamske
države u Siriji. Glasnogovornik koalicijskih snaga izjavio je u subotu da se u
posljednjih 24 sata predalo oko 100 džihadista, a Sirijska kurdska milicija
(YPG) objavila je da će grad “danas ili sutra biti oslobođen”.
Međutim, miru u regiji prijeti nova opasnost nakon održanog
referenduma o kurdskoj nezavisnosti prošlog mjeseca, koji je Irak proglasio
ilegalnim. Na referendum je izašlo 72 posto birača, a 92,7 posto ih se
izjasnilo za nezavisnost.
Kurdi su jedan od najvećih naroda na svijetu koji nema svoju
državu. Ima ih oko 30 miliona, a uglavnom žive u nekoliko država: Turska, Iran,
Irak, Sirija, Afganistan, Turkmenistan, Azerbejdžan, Armenija.
Stvar je prilično jasna: ako bi Kurdi imali svoju državu, neko
mora ostati bez značajnog dijela teritorija. Održavanje referenduma je, što je
bilo očekivano, izazvalo bijes susjednih zemalja, u prvom redu Iraka, Irana i
Turske.
Ankara je zaprijetila da će između ostalog prekinuti kurdski
izvoz stotina hiljada barela nafte dnevno preko svog teritorija prema svjetskim
tržištima. Međutim, ruski predsjednik Vladimir Putin prošle sedmice je izjavio
da to nije u ničijem interesu. Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan odbacio
je njegovu zabrinutost izjavom da će konačnu odluku donijeti Turska, Iran i
Irak.
Irački Kurdi su velikom većinom glasali za odcjepljenje i
time razljutili Tursku, centralne vlasti u Bagdadu, Iran, SAD i druge sile.
Iračke i iranske snage najavile su da će održati vojne vježbe u graničnim
područjima.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan rekao je da će
vlasti iračkih Kurda “platiti cijenu” za referendum o nezavisnosti kojemu su se
usprotivile regionalne zemlje, strahujući da će i njihove kurdske manjine
krenuti tim putem. Turske vojne snage raspoređene su uz granicu, gdje često
napadaju paravojnu Kurdistansku radničku partiju (PKK). Erdogan je zaprijetio
da bi mogao napasti iračke Kurde te da bi moglo doći do velikog novog sukoba na
Bliskom istoku.
Počele borbe za Kirkuk
U međuvremenu, prvi značajniji sukobi već su počeli. Kurdski
borci Peshmerga u Kirkuku danas su objavili da im je iračka vlada dala rok od
nekoliko sati da predaju ključne vojne položaje u tom gradu, a već je došlo i
do manjih sukoba između Kurda i šijitske milicije.
Na naftom bogatu pokrajinu Kirkuk pravo polažu Kurdi i
Bagdad, iako su nedavno bili ujedinjeni u borbi protiv ISIL-a. Kurdske snage
Peshmerga zauzele su većinu pokrajine prije tri godine, kada se ISIL proširio
na sjeveru Iraka. Kurdi su, naime, sudjelovali u borbama protiv ISIL-a i to
prilično uspješno. U više navrata porazili su džihadiste i širili vlast svoje
pokrajinske vlade. Tako im je u ruke pao i Kirkuk, grad i regija koji plivaju
na nafti i više je nego jasno da iračke vlasti neće grad koji im formalno
pripada dati u ruke Kurdima.
Irački parlament zatražio je premijera Haider al-Abadija da
pošalje vojsku u Kirkuk i druga sporna područja odmah nakon službene objave
rezultata referenduma. Abadi i vojska su u četvrtak izjavili da nemaju planove
za vojnu operaciju u Kirkuku, ali od tada su poslali velik broj vojnika u
područje grada. Iračka je vlada u subotu Kurdimna dala rok do subote navečer da
napuste položaje u okolini Kirkuka.
Kurdske vlasti u naredile borcima Peshmerga da “odbrane
svoje položaje pod svaku cijenu”.
No, to im, kako se čini, i ne ide baš od ruke.
“Iračke snage napreduju prema vojnim položajima koje su
(pešmerge) zauzeli u junu 2014.”, rekao je jučer za AFP irački general koji je
htio ostati anoniman, smjerajući na haos nastao tokom munjevite ofanzive grupe
Islamske države (IS).
Dajući izjavu s položaja južno od grada Kirkuka, dodao je da
snage napreduju prema jugu pokrajine pošto su osvojile “bazu 102″, zapadno od
Kirkuka (…), koju su pešmerge napustili”.
Kurdi priznali da su napustili neke položaje
Džafar Šeik Mustafa, kurdski zapovjednik u Kirkuku, potvrdio
je da su se pešmerge netom povukli iz nekih područja koja su bili osvojili
2014.
“Vratili smo se na našu crtu u okolici Kirkuka i branit ćemo
grad Kirkuk”, dodao je. “Ako nam se vojska primakne, borit ćemo se”.
Zastupnik blizak premijeru, Džasem Džafar, rekao je da su
policija, jedinice za suzbijanje terorizma i paravojne Narodne mobilizacijske
snage (Hašd al Šabi, na arapskom) pokrenule ovu ofanzivu kako bi “preuzeli
nadzor nad naftnim poljima koje su pešmerge zauzeli” 2014.
Hadi al Ameri, vođa šijitske organizacije Badr, moćne
paravojne skupine koju podupire Teheran i koja je u sastavu Hašd al Šabija,
pozvala je pešmerge da se povuku pred iračkom vojskom.
Na upit AFP-a glasnogovornik premijera Haidera al Abadija i
Hašda nisu htjeli ništa komentirati.
Abadi je još u četvrtak izjavio da ne želi “zaratiti s našim
kurdskim sugrađanima”, ali je Bagdad početkom sedmice zaoštrio ton i uveo
dodatne gospodarske i pravne sankcije ne bi li bacio na koljena autonomnu pokrajinu
koju je zahvatila finansijska kriza.
Kurdistanski premijer Neširvan Barzani pozvao je velikog
ajatolaha Alija Sistanija, najvišeg šijitskog poglavara u zemlji, da se umiješa
kako bi se “spriječio novi rati u regiji”.
A što radi SAD?
Kurdsko zauzimanje Kirkuka i trzavice koje se događaju
posljednjih dana zapravo su nešto što je bezbroj puta viđeno u svjetskoj
povijesti. Jednostavno, nakon poraza zajedničkog neprijatelja (u ovom slučaju
ISIS-a), dolazi do borbe za teritoriju. Sa tim da ovu jednačinu dodatno
komplicira činjenica što brojni i relativno naoružani Kurdi nemaju svoju
državu, a žele je pošto poto.
Sama činjenica da je u ovu priču automatski uključeno pet-
šest zemalja jasno govori da se radi o prilično velikoj krizi. Putin je već
rekao kako blokada Kurda nije dobra stvar, a bit će zanimljivo vidjeti kako će
reagirati SAD. SAD, naime, već godinama podržava i Kurde i njihove protivnike,
u prvom redu Tursku i Irak. Zbog toga im nije bilo drago što su se Kurdi
odlučili na referendum, a bit će zanimljivo vidjeti koji su njihovi budući
potezi.
U svakom slučaju, na Bliskom istoku se kuha novi veliki
sukob u koji će, htjele ili ne, biti umiješane i velike sile. Samo je pitanje
mogu li se stvari riješiti za stolom ili će stvari, kako sugeriraju događaji
posljednjih dana, izmaknuti kontroli.
(TBT, index.hr)