BUSINESS
U institucijama BiH su izgubili stručnu analizu o dugu
Srbije za neisporučenu električnu energiju dok bi u Srbiji pomjeranjem granice
rado riješili problem, piše Oslobođenje
FOTO: (public)
Tokom nedavnog boravka u Sarajevu, potpredsjednik Vlade
Srbije Rasim Ljajić u izjavi za sarajevsko Oslobođenje istakao je da je pitanje
vlasništva nad hidrocentralama u Zvorniku i Bajinoj Bašti jedno od najtežih u
odnosima dvije zemlje.
“Ako je suditi prema dosadašnjim iskustvima i trenutnom
raspoloženju u Vladi Srbije, ne vidim nekog načina da obje strane budu
zadovoljene. Nezahvalno je bilo šta prognozirati, pa ni kad će se ozbiljnije
pristupiti razgovorima o ovoj temi”, rekao je Ljajić.
O kojoj sumi novca se radi, objašnjava Hilmo Šehović,
stručnjak za energetiku u Vladi FBiH. On je bio jedan od članova stručne grupe
koja je 2008. godine napravila temeljnu analizu koja bi, po njegovom mišljenju,
trebalo da bude polazna osnova za pregovore ili pokretanje međunarodnih
sporova. Prema njegovim riječima, Srbija do sad, po osnovu neisporučene
električne energije, Bosni i Hercegovini duguje oko jednu i po milijardu eura,
piše Oslobođenje u tekstu sa naslovom “BiH ne traži od Srbije tri
milijarde maraka”.
“Interesantno je da institucije ovo prećutkuju, da
konstantno donosimo odluke o novim zaduživanjima države i građana dok imamo
potraživanja koja su veća od onoga što smo kao spas tražili od MMF”,
naglasio je Šehović.
Na osnovu dokumenata kojima je stručna grupa raspolagala, 67
odsto električne energije iz HE Bajina Bašta treba da pripada BiH, dok je
procenat iz Zvornika oko 49 odsto, piše Oslobođenje.
Goran Aleksić, pomoćnih ministra spoljnih poslova i šef Sektora
za bilateralnu saradnju Srbije kaže da Bosna i Hercegovina ima veliki interes
da obje hidroelektrane na neki način zadrži pod apsolutnom kontrolom, prenosi
Oslobođenje.
Iako nije precizirano ko se ovim pitanjem bavi, ali prema riječima
Nermina Džindžića, ministra industrije i energetike Federacije Bosne i
Hercegovine (FBiH) tim su se bavili njegovi prethodnici. On ključni problem
vidi u različitim stavovima entiteta dok Zdravko Krsmanović, potpredsjednik
Novog demokratskog pokreta smatra da je oštećena BiH i oba njena entiteta.
“Drina teče, a pare idu samo na jednu stranu. O
dugovanjima za protekli period se može razgovarati, ali ove hidroelektrane bi
trebalo da dijele BiH i Srbija, ali i time i proizvedenu električnu
energiju”, smatra Krsmanović. On kaže i da je apsurdno da se granica pomjera
zbog hidroelektrana, a konkretne poteze bi, prema njegovom mišljenju, trebalo
da pokrene državna komisija za koncesije. U slučaju da s druge strane ne bude
interesa, BiH može da pokrene arbitražni spor.
“Kod nas ništa ne funkcioniše, niko ništa ne radi. O
tome bi trebalo pričati, ali čini mi se kako se svaki put samo traži razlog da
od toga ništa ne bude”, zaključio je Krsmanović.
(TBT)
