BUSINESS
Jutarnji list ocjenjuje da je na pomolu poljoprivredni
balkanski rat u kojem i jedna i druga strana tvrde da imaju pravo, a iz
Beograda i Sarajeva već su pisali Evropskoj komisiji tvrdeći da je Hrvatska
prekršila Sporazum o sigurnosti i pridruživanju
FOTO: (Tanjug)
Zvaničnici šest država zapadnog Balkana – Bosne i
Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Makedonije, Albanije i Kosova sastali su se
danas u Sarajevu kako bi dogovorili zajedničku reakciju na odluku Hrvatske koja
je povećala naknade za uvozno voće i povrće. Jedna od mogućih odluka na sastanku
mogle bi biti i recipročne mjere, što znači uvođenje viših naknada na hrvatske
poljoprivredne proizvode, javljaju mediji, ali se još uvijek čeka saopštenje
ministara.
Sarajevski Avaz je, pozivajući se na svoje izvore, objavio
ranije danas da su se ministri regiona jednoglasni u zahtjevu da se Hrvatskoj
postavi ultimatum od sedam dana zbog odluke Zagreba da se tarife za
fitosanitarni nadzor nad uvezenim voćem i povrćem višestruko povećaju.
Jutarnji list ocjenjuje da je na pomolu poljoprivredni
balkanski rat u kojem i jedna i druga strana tvrde da imaju pravo, a iz
Beograda i Sarajeva već su pisali Evropskoj komisiji tvrdeći da je Hrvatska
prekršila Sporazum o bezbjednosti i pridruživanju.
Sukob je počeo nakon što je ministar poljoprivrede Tomislav
Tolušić objavio novi Pravilnik o inspekcijskom nadzoru i kontroli usklađenosti
voća i povrća s tržišnim standardima. Nakon toga fitosanitarni inspektori
dodatno su pojačali kontrolu voća i povrća koje na tržište dolazi iz trećih
zemalja koje nisu u EU, a to je šest spomenutih balkanskih država, kao i
Turska, koje je posebno izazvalo to što je od 15. juna povećana i naknada za
inspekcijski nadzor i kontrolu usklađenosti voća i povrća sa standardima EU sa
90 na 2000 kuna (ili sa 12 na 270 eura) za svaki obavljen inspekcijski nadzor
ili kontrolu, i to za svaku pojedinu vrstu voća i povrća.
Prva reakcija stigla je iz Srbije. Uprava tamošnjih carina
dobila je zadatak da uz fitosanitarne i veterinarske provjere počne obavljati i
laboratorijske analize svih proizvoda iz Hrvatske, a kako takve analize traju
po mjesec dana, izvjesno je da mnogi proizvodi neće završiti u trgovinama u
Srbiji, već na deponijama otpada. U Srbiji tvrde kako zbog malog broja
laboratorija pretrage traju mjesec dana i lako je zamisliti na što će ličiti jaja,
kupus ili kajsije poslije 30 dana, dok ne stigne sertifikat da je sve u redu.
Prema informaciji koju je objavio Blic ovakav scenario primjenjivat
će se sve dok ne stigne reakcija Evropska komisija i ne suspenduje se hrvatska
odluka.
Žestoko su reagovali i iz Sarajeva. Mirko Šarović, ministar
spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, pisao je Evropskoj komisiji i tražio
hitno povlačenje Pravilnika o inspekcijskom nadzoru i kontroli usklađenosti
voća i povrća s tržišnim standardima u RH, a u nedjelju je posredno najavio
uvođenje kontramjera na proizvode iz Hrvatske:
“Želimo da iscrpimo sve mogućnosti da se odluka povuče,
ako to ne bude moguće, vrlo brzo ćemo reagovati i preduzeti mjere koja nam budu
na raspolaganju”, izjavio je Šarović.
Vlasti u BiH su pod pritiskom domaćih proizvođača koji traže
hitnu reakciju i uvođenje recipročnih mjera.
“Onako kako su oni uveli mjere prema nama i povećali
takse, tako moramo i mi da uvedemo mjere prema Hrvatskoj. Ako su oni nama uveli
i povećali takse, isto to moramo da učinimo i mi u BiH za robu koja dolazi iz
Hrvatske. Hrvatska bi u tom slučaju bila više oštećena nego što smo mi sada.
Oni nekoliko puta više izvoze u BiH nego što BiH izvozi u Hrvatsku, odnosno
zemlje EU”, rekao je predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske Dragoja
Dojčinović.
Ipak, Hrvati smatraju da nisu prekršili Sporazum o
stabilizaciji i pridruživanju niti pravila STO.
“Nije riječ o vancarinskoj barijeri, već o naknadama
koje su pravo svake članice EU i nisu pretjerane. Ako se u šleperu od 25 tona nalazi
paprika čija je maloprodajna cijena 10 kuna – jasno je da je trošak pregleda od
2000 kuna zanemarljiv u odnosu na ukupnu vrijednost paprike od 250.000 kuna.
Ovo nije mjera protiv naših prijateljskih zemalja, kojima ćemo pomoći na
trnovitom putu prilagođavanja pravilima EU. U dvije nedjelje od primjene nove mjere
na graničnim prijelazima pregledano je više od 1,3 miliona kilograma voća i
povrća, a iz Srbije nije prošlo samo 8.000 kilograma paprike”, glasio je
odgovor iz Zagreba.
(TBT)
