ANALITIKA
Epicentar arapsko-izraelske krize uvijek će biti Brdo hrama
gdje se dvije strane sukobljavaju o drevnoj historiji i savremenoj politici
Piše: Yardena Schwartz, thebosniatimes.ba
Ako ono što se dešava u Jeruzalemu izgleda kao déjà vu, onda
dobro došli u izraelsko-palestinski konflikt, koji često podsjeća na teatar
apsurda.
Nakon skoro dvije sedmice brzo eskalirajućeg krvoprolića,
Izrael je konačno poslušao muslimanski svijet i uklonio novopostavljene mjere
sigurnosti sa svetog mjesta Jevrejima poznatog kao Brdo hrama, a muslimanima
al-Haram al-Sharif. Sigurnosne mjere, koje su uključivale detektore metala i
sigurnosne kamere, postavljene su nakon terorističkog napada koji se desio
prošlog mjeseca kada su trojica izraelskih Arapa u kompleks
prokrijumčarilamitraljeze i ubila dvojicu izraelskih policajaca.
Ali čak i nakon što su uklonjene nove sigurnosne mjere,
najnovija kriza između Izraela i Palestinaca se nastavlja. Iako je jeruzalemski
muftija u četvrtak izjavio da se Palestinci mogu vratiti u al-Aqsa džamiju,
koja je smještena na Brdu hrama, palestinski lideri iz Hamasa i Fataha prošlog
petka su pozvali na još jedan „dan gnjeva“. Dok je džuma u al-Aksi protekla
mirno, sukobi između palestinskih demonstranata i izraelskih snaga sigurnosti
izbili su tokom vikenda duž granice sa Gazom i u različitim dijelovima Zapadne
obale, gdje je ubijen Palestinac nakon što je pokušao zbosti izraelskog
vojnika. Prethodni „dan gnjeva“, 21. jula, za sobom je ostavio tri ubijena
palestinska demonstranta i svjedočio kako Palestinac ubija tri Izraelca u
njihovom domu za vrijeme večere za Šabat.
Ako se išta može naučiti iz ove dvije krvave sedmice to je
da kriza nije imala nikakve veze sa detektorima metala. Na kraju, sve se svodi
na problem koji je ostao neriješen veći dio prošlog stoljeća: ko ima kontrolu
nad tim jednim komadom Jeruzalema koji je za Jevreje najsvetije, a za muslimane
treće sveto mjesto na svijetu? Ova kriza služi kao svjedočanstvo o dijametralno
suprotnim narativima koji okružuju ovo mjesto, a time i sam arapsko-izraelski
konflikt.
Za Palestince, posljednje izraelske mjere sigurnosti
predstavljale su povredu statusa quo i narušavanje religijske slobode. Za
većinu Izraelaca, teroristički napad u kompleksu pružio je adekvatno opravdanje
za dodatne mjere sigurnosti, a riječi i djela muslimanskih lidera, koji su
pozivali na masovne proteste i sugerirali da je Izrael pokušao uništiti
al-Aksu, pokazali su se neodgovornim i huškačkim.
Detektori metala već postoje na ulazu za nemuslimane na Brdo
hrama, a Jordan i Izrael su se prethodno dogovorili da instaliraju sigurnosne
kamere na samo Brdo hrama. Ni tada Palestinci nisu pristali na instaliranje
koje je prethodno dogovoreno nakon posljednjeg palestinskog ustanka u oktobru
2015.
Tzv. „status quo“ – u kojem Islamski vakuf, jordanska
institucija, upravlja kompleksom, a nemuslimanima je dozvoljena posjeta ali ne
i molitva tu – uspostavljen je otkako je Izrael okupirao Istočni Jeruzalem u
Šestodnevnom ratu 1967. Mjesto je prethodno bilo pod jordanskom upravom od
1947., a u tom periodu Jevrejima nije bio dozvoljen ulazak u Brdo hrama. Kada
je izraelska vojska zauzela sveto mjesto, bio je to jedan od najemotivnijih
momenata rata.
Ipak, Izrael se suzdržao od nametanja potpune kontrole nad
ovim religijskim mjestom. Kada su izraelski vojnici trijumfalno podigli izraelsku
zastava iznad al-Akse, tadašnji izraelski ministar odbrane, Moshe Dayan,
izjavio je: „Da li vi želite zapaliti Bliski Istok?“
Dayanova odluka bila je zadržati sveto mjesto pod jordanskom
kontrolom, premda pod izraelskom vlašću. Izrael bi kontrolirao sigurnost na
ulazu na Brdo hrama, a Vakuf bi odlučio kome je dozvoljeno moliti se tu. Od
tada, nemuslimanima je zabranjeno moliti se na Brdu hrama, a al-Aksa džamija je
jedino sveto mjesto u Jeruzalemu zabranjeno ljudima drugih religija.
„Velika ironija [trenutne krize] jeste to da kada su Jevreji
imali priliku da zauzmu al-Aksu, 7. juna, 1967., kada se izraelska zastava
vihorila nad al-Aksom, kada je rabin [izraelskih snaga sigurnosti] zagovarao
rušenje džamije … došao je veliki borac Moshe Dayan,“ rekao je Michael Oren,
historičar i bivši izraelski ambasador u SAD-u koji je sada član Knesseta. „On
je rekao, ‘Ne samo da nećemo srušiti džamiju – mi ćemo spustiti izraelsku
zastavu i vratiti džamiju Jordancima, koji su upravo htjeli započeti
istrebljivački rat protiv nas.’ Shvatite velikodušnost te geste. Još uvijek
plaćamo njenu cijenu.“
Za većinu Palestinaca, izraelski potezi na ovom mjestu bili
su sve ali ne i velikodušni. Oni ih pak vide kao dugoročni plan da se
muslimanima zabrani pristup svetom mjestu.
„Palestinci ne vjeruju u to da jedan jedini incident vodi do
svih ovih izraleskih mjera koji muslimanima ograničavaju religijsku slobodu,“
rekao je Mkhaimar Abusada, profesor političkih nauka na Al-Azhar univerzitetu u
Gazi. Nadalje, rekao je, Palestinci se boje da bi ove mjere mogle biti prvi
korak u izraelskom planu da zabrane muslimanima da klanjaju u al-Aksi i dopuste
Jevrejima da se mole na Brdu hrama.
Za mnoge Izraelce, ideja da su nove mjere sigurnosti pokušaj
da se promijeni status quo je potpuno apsurdna.
„Status quo su promijenili teroristi koji su prokrijumčarili
oružje na Brdo hrama i njime ubili dvojicu izraelskih policajaca,“ rekao je
bivši izraelski brigadni general Michael Herzog, saradnik Washington Instituta
za politiku Bliskog istoka. „Pitanje je zašto na samom početku nije bilo
dodatnih mjera sigurnosti?“
Islamski vakuf, tvrdi Herzog, nije u stanju obezbijediti
sigurnost unutar kompleksa. On je kao dokaz naveo njihovu izjavu nakon napada u
kojoj se kritiziraju sigurnosne mjere bez ikakvog pomena o terorističkom napadu
koji je uzrok tome.
Amos Yadlin, bivši izraelski šef vojne obavještajne službe i
direktor Instituta za nacionalne sigurnosne studije Univerziteta u Tel Avivu,
zaključio je da dodatne sigurnosne mjere nisu ni na koji način bile povezane sa
promjenom statusa quo. „Da su kamere postavljene unutar same džamije, Vakuf bi
nedvojbeno bio upravu,“ rekao je. „Ali na Brdu hrama i na uzlazu, to je pod
kontrolom Izraela.
Premijer Benjamin Netanyahu je također ostao dosljedan u
instistiranju da Izrael nema namjeru promijeniti status quo. Ali Palestinci ne
vjeruju u to. Abusada sa univerziteta Al-Azhar ukazuje na pokušaje Mesijanskih
jevreja da se popnu na Brdo hrama i tu pomole kao dokaz da je njihov strah
opravdan.
„Kada se mole, izraelska policija i zaštitari Vakufa ih
zaustavi, ali vidjeli smo njihove pokušaje,“ rekao je. „Možda to ne predstavlja
ono što izraelska vlada ili većina želi, ali postoje izraelski ekstremisti koji
to žele. I to je ono što Palestince navodi da sumnjaju da Izrael pokušava
promijeniti status quo.“
Kriza je dodatni pokazatelj da politički dogovor koji treba
da održava mir na Brdu hrama nije jedina stvar koja visi o tankom koncu.
Razumijevanje historije ove dvije strane sve se više i više razilazi.
Zabrana molitve nemuslimanima, bili to kršćani ili jevreji,
„je očito, sa stanovišta ljudskih prava, kršenje ljudskih prava,“ rekao je Ofer
Zalzberg, viši analitičar u Međunarodnoj kriznoj grupi.
Zalzberg ističe da je ovo bio slučaj čak i prije osnivanje moderne
države Izrael. „Ovo je bila tradicija i pod Mamelučkim i Osmanskim carstvom,“
rekao je. „Još od križarskog perioda ovdje nije bilo nemuslimanske molitve. Ovo
nije moderni palestinski izum.“
Međutim, tvrdi, mjesto je postalo mnogo napetije u posljednjem
stoljeću. Danas, Palestinci i većina muslimanskog svijeta poriče bilo kakvu
vezu između Jevreja i Brda hrama, odbacujući ideju da se tu nekada nalazio
jevrejski hram. A opet, 1925., Zalzberg ističe, službeni pamflet Vakufa koji se
davao posjetiocima Brda hrama jasno kazuje da je to nekada bilo mjesto
Solomonovog hrama.
„Ovo je bilo prije manje od jednog stoljeća, i to se
promijenilo,“ rekao je Zalzberg. „Danas, većina Palestinaca bi to oštro
odbacila…iako se radi o utvrđenoj arheološkoj činjenici.“
Promjena se desila, kazao je Zalzberg, jer do 30.-ih i
40.-ih jevrejska historija Brda hrama nije se percipirala kao prijetnja
muslimanskoj prevlasti na tom mjestu. Danas, međutim, percipirana prijetnja od
izraelske kontrole znači da se na prisustvo Jevreja gleda kao na pokušaj
osvajanja kompleksa.
Abusada također smatra da je bilo kakvo priznanje o
postojanju jevrejskog hrama otvaranje vrata izraelskoj kontroli nad kompleksom.
„Dopustiti Izraelcima da vjeruju da je al-Aksa izgrađena na ruševinama Brda hrama,
to je opasno čak i prihvatiti, jer to znači da će jednoga dana Jevreji
jednostavno uništiti al-Aksu kako bi ponovo izgradili hram na ruševinama te
džamije,“ rekao je. „To je ono što plaši muslimane i Palestince.“
Sigurno je da postoje dijelovi izraelskog društva koji bi
voljeli vidjeti gradnju trećeg hrama na Brdu hrama i neki od ovih nekada
marginalnih stavova pronašli su put do izraelske vlade. Nekoliko lidera tzv.
pokreta Brdo hrama sada su članovi Knesseta, među kojima je najprovokativniji
Bezalel Smotrich, iz desničarske stranke Jevrejskog doma, koji je zatražio
gradnju sinagoge na Brdu hrama usred nedavne krize. Među umjerenijima je Yehuda
Glick, član Netanyahuove Likud stranke, koji zagovara da se Jevreji mole pored
muslimana u idealističnoj viziji Brda hrama kao utočištu religijske slobode.
Ali bez obzira na njihov politički napredak, njihov cilj se i dalje smatra
fantazijom: Netanyahu, zajedno sa izraelskim sigurnosnim snagama, konzistentno
je odbijao bilo kakve inicijative koje bi promijenile status quo.
Kako se nazire kraj ove dvosedmične napete situacije,
ekstremisti na oba kraja jačaju. Na strani Palestinaca, javlja se osjećaj
pobjede.
„Osjećaj među Palestincima, dok gledaju uklanjanje detektora
metala, je osjećaj pobjede,“ rekao je Zalzberg. „Oni razmišljaju o tome kako da
kapitaliziraju na tome i šta je to što je dovelo do ove pobjede. Da li su to
masovne molitve? Trebamo li to ponoviti? Da li je to zbog nasilja? Da li je
zbog napada? Ovo je jedna pobjeda u moru poraza.“
Ovo će imati sigurne posljedice i u izraleskoj politici, a
istraživanja pokazuju da Izraelci smatraju da se Netanyahu predao pred nasiljem
i terorizmom. Anketa koja je sprovedena prošle sedmice pokazuje da 77%
Izraelaca misli da je vlada predala sigurnost Brda hrama, a Netanyahu je
kritiziran čak i od strane lista Israel Hayom, čiji je vlasnik američki
milijarder i sponzor Donalda Trumpa, Sheldon Adelson, zbog toga što je „pokazao
slabost“ odlučivši ukloniti detektore metala.
„Ovime su se ojačale ruke onih koji žele promijeniti status
quo,“ rekao je Oren. „Izraelska desnica već izvlači korist iz ovoga… Ljudi će
reći, ‘Hej, [desničari] su se usprotivili, a Bibi se predao.’ Ja to već mogu
čuti u Knessetu.“
(TBT, FP, Prevela Esma Latić)