GLOBAL
Švedska je dugo spadala u zemlje sa najmanjom ekonomskom
nejednakošću u svijetu, ali u posljednjih 30 godina jaz između bogatih i
siromašnih i tamo je porastao
FOTO: (Condor Patagónico / Wikipedia Stokholm)
Od 1980-tih godina, razlike u prihodima više su se povećale
u Švedskoj nego u bilo kojoj članici Organizacije za ekonomsku saradnju i
razvoj (OECD), pokazuju dostupni podaci. U izvještaju objavljenom ranije ove
godine OECD je analizirao koeficijent Gini – indeks razlike u prihodima unutar
zemlje, pri čemu indeks 0 oznava maksimalnu jednakost, a 100 maksimalnu
nejednakost. Stručnjaci su ustanovili da se indeks Gini u Švedskoj povećao sa
20,9, koliko je iznosio 1980. godine, na 27,3 (podaci od 2013 pa nadalje).
Ekonomska jednakost u Švedskoj pogoršala se usljed povećanja
prihoda najbogatijih. Sve dohodovne grupe u Švedskoj bilježe rast dohotka poslije
1990-tih, ali je on nejednak: dok su se prihodi deset odsto ljudi koji najviše
zarađuju povećali za 60 odsto, oni sa najnižim prihodima imali su rast od svega
20 odsto.
Najveći dio bogatstva koncentrisan je u jedan odsto
najbogatijih. Procjenjuje se da se njihov udio u bogatstvu udvostručio između
1975. i 2006.
Guardian prenosi da je Švedska pokrenula borbu protiv
ekonomske nejednakosti tako što je otvorila centre za pomoć porodicama kojima
je ona najpotrebnija.
Iako se ekonomska nejednakost povećala, ona je u Švedskoj i
dalje relativno mala u poređenju s drugim zemljama OECD. Čile ima gotovo
dvostruko veći Gini indeks nego Švedska i, zajedno sa Meksikom i Turskom,
nalazi se na samom vrhu liste zemalja OECD s najvećim ekonomskim razlikama u
2013.
Švedska i dalje spada u zemlje koje se najuspješnije bore za
rodnu jednakost (zajedno s drugim nordijskim zemljama). Godine 2015. Švedska je
vodila na indeksu Evropskog instituta za rodnu jednakost i bila je šesta na
indeksu rodne jednakosti Programa za razvoj UN. Godine 2016. zauzela je četvrto
mjesto na Global Gender Gap indeksu Svjetskog ekonomskog foruma.
(TBT)