TEME
Od podizanja optužnice protiv ratnih lidera Republike Srpske
Radovana Karadžića (72) i Ratka Mladića (74) danas se navršavaju tačno 22
godine, a njima još nije izrečena pravosnažna presuda za najstrašnije zločine
FOTO: Mladić, Karadžić (EPA / EPA)
Od podizanja optužnice protiv ratnih lidera Republike Srpske
Radovana Karadžića (72) i Ratka Mladića (74) danas se navršavaju tačno 22
godine, a njima još nije izrečena pravosnažna presuda za najstrašnije zločine.
Prvobitna optužnica podignuta je 25. jula, samo dvije nedjelje
nakon zločina u Srebrenici, za koji su Međunarodni sud pravde i Haški tribunal
u ranijim pravosnažnim presudama utvrdili da je genocid. Ta optužnica od 25.
jula 1995. nije zadržala tačku za genocid u Srebrenici, ali je uvrštena u
optužnicu već 14. novembra iste godine. Prvostepenom presudom od 24. marta
2016. prvi predsjednik RS Radovan Karadžić je proglašen krivim za genocid u
Srebrenici i zločine protiv čovječnosti i kršenje običaja ratovanja; za progon,
istrebljenje, ubistvo, deportaciju, prisilno premještanje, terorisanje,
protivpravne napade na civile i uzimanje talaca, i osuđen je na 40 godina
zatvora.
Oslobođen je optužbi za genocid u drugih sedam opština
BIH-a. U toku je žalbeni postupak i konačna odluka se očekuje u drugoj polovini
2018. Inače, maksimalna kazna Haškog suda je doživotna robija, a osim nje izricane
su kazne od 45 godina.
Suđenje vojnom komandantu RS Ratku Mladiću završeno je 15.
decembra 2016. i očekuje se da će prvostepena presuda biti izrečena do kraja
godine. Prethodno je Haški tribunal odbio zahtjev odbrane da Mladića oslobodi
optužbi za genocid u dvije tačke (u Srebrenici i drugim opštinama), a tereti se
i za zločine protiv čovječnosti i kršenje običaja ratovanja u devet tačaka.
Podjele u javnosti
Srebrenica i danas, 22 godine kasnije, nažalost je razlog za
oštru podjelu u srpskoj javnosti. Jedan dio se zalaže za suočavanje da se tamo
desio genocid ukazujući na međunarodne presude, dok drugi dio to odbija
dovodeći u pitanje vrstu zločina i broj žrtava. Međutim, niko više ne negira da
se u Srebrenici desio zločin. Nažalost, jedan dio mladih rođenih posle 1995. na
ratove gleda isključivo kroz nacionalnu prizmu odbacujući bilo kakvu
odgovornost svojih sunarodnika koji su učestvovali u ratovima.
Bliski saradnici tokom rata u Bosni su se godinama početkom
ovog vijeka skrivali u Srbiji.
Nataša Kandić, osnivačica Fonda za humanitarno pravo, kaže
za “Blic” da se, s obzirom na to da je “Mladić ključna figura i
Haškog tužilaštva, kao i suda, ne može očekivati da će presuda imati iste zaključke
kao u slučaju Karadžića”.
– Presuda Mladiću je od najvećeg značaja i zato ne očekujem
da će se ponoviti zaključci iz presuda u slučaju Karadžića. U Karadžićevom
slučaju genocid je prihvaćen samo u Srebrenici, dok za drugih sedam opština
nije. Tužilaštvo insistira da je bilo konkretnih dokaza protiv Mladića za
genocid i u drugim opštinama. Na primjer, Mladićeva rečenica “osvetit ćemo
se” i mnoge druge u tom svjetlu su veoma jasne. Tužilaštvo je ukazivalo na
genocidnu namjeru, na plan uništenja jedne etničke grupe. Ne može se očekivati
sa sigurnošću da će biti isti zaključak u slučaju Mladića kao što je bio u
postupku protiv Karadžića, da Srbija nije odgovorna. Mislim da će u slučaju
Mladića biti izrečena najteža kazna – kaže Kandićeva.
Za mlade heroji
Ona napominje da će sigurno sa presudom Mladiću biti
pokazano dosta novih činjenica koje nisu bile poznate prije 22 godine.
– Političari, a i dio stručne javnosti, ponekad miješaju
vlast sa državom Srbijom. U vrijeme rata njena vlast je bila kriminalna i
činila je sve da dođe do genocida. Ponavlja se pritisak da se rehabilituje ta
politika i da se poriču sudski utvrđene presude i činjenice – ističe Nataša
Kandić.
Zločinci su heroji omladine rođene poslije devedesetih
Anita Mitić, direktorica Inicijative mladih za ljudska
prava, smatra da je najvažnija stvar poslije 22 godine da se u “našem
društvu jako malo priča o činjenicama koje su dokazane u Haškom
tribunalu”.
– Karadžić i Mladić su za neke i dalje heroji. Bilo je
različitih faza poricanja zločina, ali im je zajednički pokušaj poricanje
genocida u Srebrenici. U toj posljednjoj fazi poricanja stvorio se lažni
narativ da će Srbi biti označeni kao genocidan narod, što uopšte ne postoji. U
presudi Međunarodnog suda pravde utvrđeno je da je tadašnja vlast u Srbiji
znala za pripremanje genocida u Srebrenici i da ništa nije učinila da ga spriječi
– navodi Mitićeva.
Dokazi
Advokat Goran Petronijević, Karadžićev branilac, tvrdi da
njegov klijent nije imao fer suđenje zbog opstrukcije Haškog tužilaštva.
– Više od sto puta sud je priznao da je tužilaštvo povrijedilo
pravilo o objelodanjivanju dokaza. U svakom zapadnom uređenom sistemu, gdje
važi anglosaksonsko pravo, takav postupak bi bio obustavljen. Međutim, postupak
je doguran do kraja. Opšte mišljenje odbrane je da tužilaštvo nije dokazalo
nijednu tačku optužnice van razumne sumnje – navodi Petronijević. On ističe da
je prvostepena presuda najspornija u dijelu za Srebrenicu.
– Mi zasad nismo srušili optužnicu za Srebrenicu, ali smo je
prilično uzdrmali. Najveći uspjeh smatramo ukidanje optužnice za genocid u
sedam drugih opština – navodi Petronijević.
Advokat Branko Lukić, Mladićev branilac, tvrdi da je
politički pritisak bio odlučan da se optužnica podigne prije 22 godine i da on
i dalje postoji.
– Ukoliko bi se presudilo po pravu, moj klijent nije kriv, a
politički se može svašta očekivati. Moj klijent im govori da su NATO komisija.
Očekujemo da će biti oslobođen. Prvo su neki mediji određivali ko su zli momci
i tako se stvarao teren, a završni udarac zadaju sudovi. Mi smo bili prvi u
strategiji kontrolisanog haosa koji se sada sprovodi u Siriji, Iraku… – kaže
Lukić.
Proces – Postupak po tužbi BiH
Međunarodni sud pravde u Hagu je marta 2017. odbio prijedlog
BiH za reviziju tužbe protiv Srbije zbog genocida, čime je okončan decenijski
proces. U obrazloženju posljednje odluke se navodi da je razlog taj što nije
bilo saglasnosti tri člana Predsjedništva BiH prilikom imenovanja predstavnika
države. U presudi 26. februara 2007. sud je zaključio da je počinjen genocid u
Srebrenici, ali da ga Srbija nije počinila (sa 13 glasova sudija za i dva
protiv). Također je sa 11 glasova za i četiri protiv zaključeno da Srbija nije
bila ni saučesnik u genocidu. Sudije su zaključile da u julu 1995. Srbija nije
spriječila genocid, a potom nije kaznila niti predala učinioce Haškom
tribunalu.
(TBT, Blic)