NAUKA
Mapiranje dubina može transformirati oceanografiju. Ipak,
ono donosi i jednu veliku opasnost
FOTO: (CleanTOPO2)
Tim oceanografa pokrenuo je u junu prvu ikada inicijativu za
temeljno mapiranje čitavog morskog dna. Kako bi mapirali oko 360 miliona
kvadratnih kilometara terena, projekat “Seabed 2030” trenutno angažira
oko 100 brodova koji će tokom narednih 13 godina kružiti oko planete.
Tim okupljen od strane neprofitne grupe “General
Bathymetric Chart of the Oceans (GEBCO)”, nedavno je saopćio kako je
primio 18.5 miliona dolara od Nippon fondacije koja je podržala njihov projekt.
Mnogi oceanografi pozdravljaju projekat kao “prosvjetljenje za geološki i
biološki svijet, koje je već uvijeliko zakasnilo”. Ipak, mnogi ekolozi su
istovremeno zabrinuti da će takva mapa omogućiti kompanijama koje se bave
rudarstvom da pronađu nove izvore profita na prethodno nezamislivim morskim
dubinama.
To bi otvorilo “Pandorinu kutiju” i navelo mnoge
da se okušaju u izvlačenju vrijednih minerala ili nafte iz morskih dubina, što
bi sigurno rezultiralo brojnim propustima i velikom štetom po životnu sredinu
na čitavoj planeti.
Razlog zbog kojeg do sada nije urađena detaljna mapa morskog dna nevjerovatno
je jednostavan, čak i ako imamo u vidu da mnogo bolje poznajemo Sunčev sistem
od oceana. “Nije tako lahko mapirati ocean, prosto jer je između (nas i
dna) voda”, Martin Jakobson, profesor pomorske geologije i geofizike na stockholmskom
Univerzitetu.
Srećom, tehnologija koju koristimo danas je napredovala pa su moderni brodovi
koji će učestvovati u projektu Seabed 2030 opremljeni višesnopnim
batimetrijskim sistemima, čiji zvučni talasi mogu skenirati velike površine
odjednom.
“Kada pogledate mapu svijeta čini vam se kao da već znamo mnogo toga. Međutim,
te mape su samo grube, umjetničke promjene izgleda morskog dna. Predviđam mnoga
nova otkrića”, rekao je Jakobson.
(TBT, Smithsonian)
