GEOPOLITIKA
“Fundamentalno pitanje našeg vremena je ima li Zapad
volju da preživi”, istakao je Trump
FOTO: Trump (AP)
Donald Trump jučer je izjavio da je zapadna civilizacija u
riziku da doživi krah, donoseći poruku o “radikalnom islamskom terorizmu”
u Varšavu, glavni grad Poljske koju smatra naklonjenu njegovim nacionalističkim
porukama, piše New York Times.
Trump je prekršio tradiciju napadajući američke lidere i
domaće bezbjednosne službe dok boravi u inostranstvu, govorio je pred prijateljski
nakoljenom poljskom publikom uoči dvodnevnog Samita lidera G20 u Hamburgu.
Iz Varšave je potom odletio u Hamburg gde se susreo sa njemačkom
kancelarkom Angelom Merkel koja, možda, najbolje simboliše duboki skepticizam
koji zapadnjački lideri gaje prema Trumpu i njegovoj politici: od stava prema
klimatskim promjenama, do sukobljavanja sa Rusijom, nastavlja se u tekstu
američkog lista.
U Hamburgu se okupilo 12.000 demonstranata pod parolom
“Dobrodošli u pakao” sa ciljem da prekinu samit G20. Desetine policajaca
pretrpjelo je manje povrede kada ih je grupa demonstranata napala flašama,
palicama i gvozdenim šipkama, a u narednim danima očekuje se da broj demonstranata
naraste i na sto hiljada.
Donald Trump održao je govor ispred Spomenika Varšavskom
ustanku u poljskoj prijestonici čemu je prisustvovalo više hiljada pristalica
vladajuće partije Pravo i pravda, dovedenih iz svih krajeva Poljske.
Trump je Poljake uznemirio podsjetivši na njihovu historiju
otpora okupatorima, uključujući nacističku Njemačku i Sovjetski Savez. Nije,
međutim, ni spomenuo odnos desničarske poljske vlade prema sudijama i
novinarima, kao ni odbijanje da Poljska primi još migranata, što su teme koje
uzbuđuju druge evropske lidere. Umjesto toga, hvalio je Poljsku, govoreći da je
ona branilac slobode u doba egzistencijalnih prijetnji.
“Fundamentalno pitanje našeg vremena je ima li Zapad
volju da preživi”, istakao je. “Da li vjerujemo u naše vrijednosti
dovoljno da ih branimo po svaku cijenu? Da li poštujemo naše građane dovoljno
da zaštitimo naše granice? Da li imamo dovoljno želje i hrabrosti da sačuvamo
našu civilizaciju u borbi sa onima koji žele da je unište?”
Kada su ga nešto ranije na konferenciji za štampu pritisli
pitanjima o umiješanosti Rusije u američke izbore, rekao je da “niko
zapravo ne zna” da li su druge zemlje umiješane, što se razilazi sa stavom
američkih obavještajnih službi koje smatraju da Moskva jeste umiješala prste, a
da su naređenja došla pravo od Putina. Trump je okrivio Baracka Obamu što nije
odmah javno reagovao kada je prošlog ljeta saznao da postoji mogućnost da je
neko umiješan u izbore.
“Mislim da je bila Rusija, ali mogao bi da bude i bilo
ko drugi iz bilo koje druge zemlje”, rekao je.
On je, međutim, iznio do sada najoštriju kritiku na račun
Moskve otkada je preuzeo funkciju, pozvavši Rusiju da “zaustavi svoje
destabilizujuće aktivnosti u Ukrajini i podršku neprijateljskim režimima poput
onih u Siriji i Iranu”, i istakavši da bi ona umjesto toga trebalo da se
“pridruži zajednici odgovornih nacija u borbi protiv zajedničkih neprijatelja
i u odbrani naše civilizacije”.
U Poljskoj, za razliku od Hamburga, nije bilo većih
demonstracija, iako je bilo nagovještaja da će doći do nemira.
Trumpov govor na trgu Krasinski ispraćen je ovacijama i skandiranjem
njegovog imena, a Trump je iskoristio priliku i da uz podršku poljskog predsjednika
Dude osudi novinare koji pišu negativno o njemu.
Američki predsjednik kritikovao je CNN, istakavši da ova
mreža širi lažne vijesti i tretira ga na “nepošten način”, a onda se
dotakao i mreže NBC.
“NBC je skoro jednako loš, uprkos činjenici da sam im donio
mnogo para sa ‘Šegrtom'”, dodao je.
Poljski predsjednik izjavio je da su mediji u Poljskoj sada bezbjedni
i slobodni, dok su navodno bili ugroženi u vrijeme prethodnih liberalnih vlada
dugogodišnjeg poljskog premijera, a sadašnjeg predsjednika Evropskog savjeta
Donalda Tuska.
On se požalio kako su mediji sada toliko slobodni da čak
neki od njih nisu uopšte našli za shodno da zabilježe njegovu posjetu
Hrvatskoj.
Pretvaranje javnog televizijskog i radio servisa, kao i
nacionalne agencije PAP prvo u državne, a zatim i narodne medije potčinjene
vladi, nekritične prema vladajućoj poljskoj partiji Pravo i pravda Jaroslava
Kačinjskog, uz ekonomsko gušenje kritičnih privatnih medija, jedna je od
glavnih optužbi zbog kojih je Evropska komisija protiv Poljske pokrenula
kazneni postupak, zaključuje New York Times.
(TBT)