ANALITIKA
Zbog sukoba u arapskom svijetu, u Njemačkoj se sada, zbog
katarskog novca u nemačkim kompanijama, naveliko spekuliše
FOTO: (Thinkstock)
Ministar spoljnih poslova Njemačke Zigmar Gabrijel strahuje
da bi moglo svašta da se desi, pa čak bi mogao da izbije i rat.
Ministar spoljnih poslova Katara Mohamed bin Abdulrahman al
Tani trenutno ima problema u dijalogu sa svojim susjedima od kako su oni, pod
vođstvom Saudijske Arabije, zatvorili granice prema Kataru jer ta zemlja
navodno podržava terorističke organizacije.
„Moramo da pronađemo rješenje i prije svega ukinemo blokadu
mora i vazdušnog prostora“, poručuje Gabrijel sukobljenim vladama. U Njemačkoj
ima onih koji priželjkuju da ministar spoljnih poslova ne uzima Katar tako
otvoreno u zaštitu. Ali za to postoje razlozi.
Njemački interesi
Hitro pripremljena posjeta Al Tanisa, ali i posjete
egipatskog predsjednika Abdela Fataha el Sisija i saudijskog ministra spoljnih
poslova Adela el Džubeira pokazuju da je Njemačka traženi sagovornik, čak iako,
kako kaže jedan portparol Ministarstva spoljnih poslova, Njemačka ne želi da se
nameće kao posrednik.
Ali Berlin radi šta može. „Velike su investicije Katara i
Saudijske Arabije u Njemačkoj i nije u interesu da te dvije strane i u Evropi
rade jedna protiv druge“, smatra Ulrike Frajtag. Očigledno Njemačka stoga
pokušava da se ne stavlja samo na jednu stranu.
Katarski novac u Njemačkoj
Posebno se zbog katarskog novca u njemačkim kompanijama sada
naveliko spekuliše. Da li to može da bude razlog da možda Simens povuče svoja
postrojenja iz Saudijske Arabije? Kakva taktičku važnost ima udio Katara u Deutche
banci?
U nadzornom odboru Folksvagena su čak dvojica Kataraca. Šta
bi se desilo ako bi Katarcima zbog blokade odjednom bio potreban njihov novac?
I šta strani kapital znači za Nijemce ukoliko se na međunarodnom planu potvrde
sumnje da Katar podržava terorizam?
Kompanije su veoma suzdržane kada je riječ o njihovim
arapskim investitorima.
„To nećemo da komentarišemo“, poručuju iz Deutche banke. U
njoj državni katarski investitor QTA ima učešće od devet procenata.
„Posmatramo aktuelna dešavanja i nadamo se da će spor biti
uskoro riješen“, saopšteno je iz Volkswagena, u kome katarski udio u vlasništvu
iznosi 17 procenata. Učešće u Siemencu od 3,3 odsto se smatra premalim da bi
Katar mogao da ima uticaja na poslovanje te kompanije.
Privrednici čekaju na rasplet i nastavljaju poslovanje kao i
do sada na Arabijskom poluostrvu.
„Mislim da su rizici za kompanije zapravo veoma mali“, kaže
Martin Klajn, stručnjak za međunarodne ekonomske odnose sa univerziteta u
Haleu. On je uvjeren da Katar nema privrednog, ni političkog interesa da mijenja
svoje investicione planove. Klajn ne vjeruje da bi novac iz Persijskog zaliva
mogao da ugrozi velike njemačke kompanije:
„Da bi se to desilo trebalo bi da budu uvedene sankcije ili
da bude usvojena rezolucija UN, a to je malo vjerovatno.“
Igre velikih sila u Zalivu
Znatno više zabrinuti od ekonomiste su njemački političari.
Zigmar Gabrijel nije izuzetak. Reč je o teškim pitanjima pozicioniranja. „Meni
se dopada oprezna reakcija ministra spoljnih poslova, iako ne vjerujem da prijeti
izbijanje rata“, kaže Omid Nuripur, političar stranke Zelenih.
Ipak njemu nedostaje jasan stav Berlina: „Zbunjuje me što u Njemačkoj
ima toliko reakcija i što su mnogi uvjereni da Katar finansira terorizam.“ Pri
tom uopšte nema dokaza za takve optužbe. „EU bi trebalo da se založi da
Saudijska Arabija u tome bude preciznija“, zahtijeva Nuripur. Također je pod
znakom pitanja koliko je Saudijcima zaista važan aspekt terorizma.
„To je delikatna situacija“, analizira Roderih Kizeveter,
političar njemačkih demokršćana. Katar nije veliki zagovornik povelje UN o
ljudskim pravima i na međunarodnom planu sve više unosi pometnju, kao na primjer
u Libiji, ocjenjuje on.
Iako je u prošlosti očigledno bila veća podrška Saudijskoj
Arabiji, sada bi sa time jednostavno trebalo da se prekine. Jer Saudijska
Arabija je preko Katara otvorila regionalni sukob sa Iranom. „Sada moramo,
možda i zajedno sa EU, da utvrdimo budući odnos prema Saudijskoj Arabiji“,
naglašava Kizeveter. Ta zemlja tvrdi da nema problema sa terorizmom, ali
naveliko finansira islamističke aktivnosti u drugim zemljama.
(TBT, D.W.)