INTERVIEW
„SDA nije ono što je nekad bila, ona je
morala doživjeti transformaciju u pozitivnom smislu, a urađeno je sve što nije
dobro i za stranku i što je još važnije za cijelu BiH“, izjavio je Sokolović u
intervjuu datom Oslobođenju
FOTO: Sokolović (Oslobođenje)
Da li su rukovodstvo stranke zaboljele Vaše
i izjave gospodina Šemsudina Mehmedovića o tome da su vam preči građani koji su
vas birali od mišljenja stranačkog lidera?
– Normalno. Politička partija i treba da
artikulira interese građana. Na izbore izlazimo da bi građani prepoznali ono
što mi želimo u budućnosti da radimo, a mi smo rekli da ćemo raditi na jačanju
države, na popravljanju standarda građana BiH, na borbi protiv korupcije i
kriminala… I ništa nismo uradili u ove dvije godine. Mi smo htjeli da
gospodina Izetbegovića i rukovodstvo stranke podsjetimo na ta izborna obećanja,
da im kažemo kako ne rade dobro i da nešto trebamo mijenjati. Međutim, nisam ni
očekivao da ova garnitura ljudi može nešto kvalitetno uraditi, s obzirom na to
da je 2015. godine pozicije uzela faktički krađom na Kongresu.
Država i privatni posjedi
Da li će SDA otići u političku historiju
ili neće, da li će poslije izbora 2018. i oni koji danas ne vide šta se dešava
u stranci progledati pa popravljati stanje na Kongresu 2019. godine, ja ne
znam, ali ja ću predložiti kolegama Sadiku Ahmetoviću, Šemsudinu Mehmedoviću i
Senadu Šepiću da mi formiramo nezavisni klub u Parlamentu BiH i da sve ono za
šta mislimo da je dobro za BiH promovišemo na drugačiji način. Da li će to biti
kroz neki pokret ili političku partiju, nije bitno, ali jasno je da ovaj brod
SDA koji vodi gospodin Izetbegović sa užim dijelom rukovodstva to radi vrlo
loše. Vode retrogradne procese, vraćaju nas u period devedesetih godina, govore
o nekim nacionalnim jedinstvima. U 2017. Bosni i Hercegovini treba
bosanskohercegovačko jedinstvo da bi se ona sačuvala, da bi ekonomski ojačala i
da bi građani vidjeli perspektivu. Nažalost, ovakvo stanje nije samo u SDA, ono
vlada i u HDZ-u BiH i u SNSD-u, pa mogu reći slobodno i u onim političkim
partijama koje u svom nazivu imaju ime predsjednika… U ovom momentu na
političkoj sceni nemamo one koji se žele istinski boriti za snažnu i
prosperitetnu državu, u kojoj će građani imati radno mjesto, u kojoj nam
omladina neće odlaziti, a starci ostajati i kojima prirodna bogatstva, koja
jesu veoma važan faktor za ozdravljenje privrede, neće davati strancima, već
našim građanima da bismo od toga živjeli.
Gospodin Šepić je već najavio kako će biti
član novog pokreta zajedno sa nezavisnim načelnicima i gradonačelnicima u BiH.
Vidite li sebe u toj priči?
– U potpunosti su moji stavovi bliski
njihovima, znam šta se dešava i podržavam stavove gospodina Šepića. Ovo što se
desilo na sjednici Predsjedništva SDA je pokušaj da nas razdvoje. I prema nama
trojici je isti odnos, bez obzira na to da li ćemo biti isključeni danas, sutra
ili za nekoliko mjeseci. Mislim da im je poenta bila da isključe gospodina
Šepića, da bismo mi između sebe razgovarali o tome da li je ovo što smo radili
zadnje dvije godine bilo istinski ili smo se, narodski rečeno, varakali.
U svakom slučaju, pokret je dobra ideja
koja ima plodno tlo na prostorima Bosne i Hercegovine. Ponavljam, to bh.
jedinstvo bi se moglo kroz tu ideju provući kao faktor stabilnosti države. Ovo
nacionalno, bošnjačko, srpsko i hrvatsko jedinstvo nas samo vodi u podjelu
države, jer bi svako od njih živjelo na određenom teritoriju BiH, gdje bi
lideri tih partija apsolutno vladali, tu bi nestalo demokratije, a pravili bi
se privatni posjedi. Sa takvim politikama niti sam ikad htio biti niti želim
biti. SDA nije ono što je nekad bila, ona je morala doživjeti transformaciju u
pozitivnom smislu, a urađeno je sve što nije dobro i za stranku i što je još
važnije za cijelu BiH.
Šta mislite o inicijativi kojom bi se
umanjile ovlasti kantona, smanjila administracija, a koja je od lidera HDZ-a
dočekana na nož?
– Kantoni ili će postojati ili ih nema. Ona
stara priča o smanjenju broja kantona vodi u vrlo loš status države, jer se
time otvara prostor za formiranje famoznog trećeg entiteta. Dakle, ili ih ima,
ako ne možemo drugačije u ovom momentu ili staviti u istu ravan oba entiteta,
pa probati poslije kroz neke ustavne promjene praviti Bosnu i Hercegovinu od
regija. Kantoni su sigurno opterećenje za budžet, kada se posmatra veliki broj
ministara, savjetnika, povlastica za njih, a sigurno je da bi se, kada bismo se
oslobodili tog balasta, ta sredstva bilo bi moguće usmjeriti ka građanima,
opštinama, jer život stanuje u lokalnoj zajednici.
Hoće li do izbora doći do promjena Izbornog
zakona BiH, te mogu li se one provesti po zahtjevima HDZ-a BiH, koji to pitanje
najviše potencira?
– Mislim da najprije u Predstavničkom domu
Parlamenta BiH ima dovoljno snaga koje bi zaustavile te retrogradne procese,
kao što smo zaustavili i akcize. Hoće li SDA sa Bakirom Izetbegovićem na čelu
pokleknuti tim pritiscima, ne znam, vidjećemo. Ali, ima druge snage koja to
može zaustaviti. Kada bih se pitao, ja bih Izborni zakon promijenio samo u onom
dijelu, koji bi dozvolio održavanje vanrednih izbora i koliko sutra bih tražio
da se oni organizuju. Očigledno je da mi nemamo većine.
Vanredni izbori
Ako vas jedan dan unutar te većine podržava
Savez za promjene, a u sljedećoj priči SNSD koji nije dio koalicije, onda vas u
federalnoj Vladi bojkotira HDZ, SBB ne zna šta će, pa je jasno da mi nemamo
vlast u punom kapacitetu ni na jednom nivou. Zato bi za BiH bilo najpreče da
promijeni Izborni zakon u smislu uvođenja vanrednih izbora. Ovo meni kao
poslaniku ne ide u prilog, jer znam da sutra neću biti na listama, ali to je
nevažno. Važna je država i njena snaga. Mehanizam vanrednih izbora ću sa grupom
poslanika inicirati i probati izlobirati sa drugim političkim subjektima, koji
razmišljaju na sličan način.
(TBT, Oslobođenje)