ANALITIKA
Prva prava glavobolja koju bi američki predsjednik Donald
Trump mogao imati zbog vanjske politike neće biti ni Kina ni Bliski istok, već
haos u zemljama bivše Jugoslavije, predviđa britanski Guardian
(Jonathan Ernst – REUTERS)
Prva prava glavobolja koju bi američki predsjednik Donald
Trump mogao imati zbog vanjske politike neće biti ni Kina ni Bliski istok, već
haos u zemljama bivše Jugoslavije, predviđa britanski Guardian.
Ugledni dnevnik ističe kako su etničke tenzije ponovno u
porastu, od Bosne i Hercegovine, preko Crne Gore i Srbije, do Kosova i
Makedonije.
Srbi su, piše, bili oduševljeni Trumpovom pobjedom, ako ni
iz kojeg drugog razloga onda jer je pobijedio suprugu njihovog najvećeg
neprijatelja Billa Clintona, koji je poveo NATO-ovu kampanju bombardiranja
srpskih snaga u Bosni i na Kosovu.
No, tenzije su u porastu – prošli mjesec vlak s natpisom
‘Kosovo je Srbija’ na više jezika zaustavljen je prije nego što je stigao u
Kosovsku Mitrovicu. Hrvatska i Albanija zatražile su od NATO pakta reviziju
svoje mirovne misije na Kosovu, dok je srpski predsjednik Tomislav Nikolić
izjavio kako će i on i njegovi sinovi uzeti oružje u ruke ako Srbi na Kosovu budu
ugroženi.
U Bosni i Hercegovini, podijeljenoj na dvije federalne
jedinice – srpsku i bošnjačko-hrvatsku – ratne rane nikad nisu zacijelile.
Republika Srpska redovito prijeti referendumom o neovisnosti, dok bosanski Srbi
prijete bojkotom državnih institucija zbog žalbe na presudu Međunarodnog suda
pravde koja je oslobodila Srbiju od krivnje za genocid.
Crna Gora je prošle godine doživjela veliko političko
komešanje nakon tvrdnji vladajućih kako su ruske obavještajne agencije pokušale
orkestrirati puč.
Makedonija se u međuvremenu muči s uspostavom nove vlade,
nakon poduže političke krize u kojoj etnički Albanci gube strpljenje.
Makedonija je završila u zapadnim medijima i nakon što je
kongresnik blizak Trumpu predložio da se tu zemlju rastavi i razdijeli među
susjedima.
– Makedonija nije država. Žao mi je, nije država, rekao je
Dana Rohrbacher, predsjednik Odbora za vanjske poslove američkog Kongresa.
Albanski borac za ljudska prava i član radikalne stranke
Vetëvendosje Belgzim Kamberi tvrdi kako je situacija katastrofalna.
– Gotovo dva desetljeća nakon rata, ovo nije mir. Albansko i
srpsko pitanje nije zatvoreno na Balkanu – to su Izrael i Palestina u Europi,
rekao je.
Na sjeveru Kosova, na ulicama su izvješene srpske zastave,
službena valuta je srpski dinar, srpske državne tvrtke pružaju komunalne
usluge, a na ulicama se govori srpski. Automobili voze bez tablica – oni sa
službenim kosovskim tablicama uklanjaju ih čim dođu na sjever. S druge strane,
u južnoj Mitrovici, na drugoj strani rijeke Ibar, je gotovo potpuno albanska, i
ima odvojenu administraciju.
Čelnica administrativnog ureda sjeverne Mitrovice Adrijana
Hodžić kaže kako ne vjeruje da tenzije imaju ikakve veze s običnim građanima.
– Na sjeveru Kosova još uvijek postoji nada da ćemo se osloboditi
straha. Osobno mi je već dosta i Prištine i Beograda, jer nas političari
iskorištavaju kao žrtve, rekla je Hodžić.
Vjeruje da je regija mogla bolje proći da se ranije
pregovaralo o mogućoj zamjeni teritorija, ubrzo nakon rata. Ovih dana neki analitičari
ponovno predstavljaju ideje zamjene teritorija – predavanje sjeverne Mitrovice
Srbiji u zamjenu za dolinu Preševa u kojoj se nalazi većinsko albansko
stanovništvo.
– Sada moramo birati između mnogo loših opcija, rekla je
Hodžić.
Guardianov dopisnik tvrdi kako obični građani nemaju želju
za novim sukobima, unatoč izraženoj nacionalnoj simbolici na ulicama.
Diplomati opisuju 2017. kao ‘godinu iz noćne more’ za cijelu
regiju, s izborima u Srbiji, sve vjerojatnijim izvanrednim izborima na Kosovu,
i pripremama za izbore u Bosni i Hercegovini sljedeće godine. Očekuju se i prve
optužnice iz suda u Den Haagu za zločine koje su navodno počinili pripadnici
Oslobodilačke vojske Kosova, koje bi mogle zahvatiti pripadnike političke elite
i poslužiti kao okidač za nestabilnost.
(TBT)
