BUSINESS
Nezaposlenost U Singapuru je zanemarivo
niska i iznosi oko 2%, a trenutno u toj zemlji posluje oko tri hiljade
međunarodnih korporacija. No, nije
uvijek bilo tako.
FOTO: (Shutterstock)
SINGAPURSKOJ vladi niko ne može
prigovarati zbog tromosti. Mala otočna država na najjužnijem dijelu
Malezijskog poluostrva od 60-ih godina prošloga stoljeća svoju veličinu i
nedostatak prirodnih resursa kompenzira okretnošću, piše Tech in Asia.
Prije nekoliko dana singapurska vlada
otkrila je šta namjerava poduzeti u periodu usporavanja ekonomije i
političkih neslaganja u Europi i Sjedinjenim Američkim Državama. Odbor od
trideset članova sastavio je niz prijedloga u godinu dana te je objavio
izvještaj u kojemu je istaknuto sedam sektora koji će pomoći Singapuru održati
rast ali i povećati ga.
To su: finansije, uslužni centri,
logistika, urbana rješenja, zdravstvo, digitalna ekonomija i napredna
proizvodnja.
U izvještaju odbora se navode i konkretne
preporuke za poboljšanje ekonomije.
Privući više ulagača
Predlaže se jednostavnije osnivanje novih
fondova za poduzetnike, poticanje osnivanja različitih preduzeća i olakšanje
umrežavanja, pristup novim tehnologijama i sigurno finansiranje.
Povećati digitalni i tehnološki kapacitet
Singapura
Ovdje predlaže da se zaposlenici upoznaju s
kiber-sigurnošću, da se poveća digitalna povezivost i da se poveća stručnost na
tome polju kako bi se znanje moglo i izvoziti.
Prihvatiti tehnološke promjene
Predlažu da se iskoristi pojava novih
tehnologija i industrija poput Ubera, Graba, umjetne inteligencije te da se
prati kako se industrije mijenjaju uz nove tehnologije.
Obrazovati se za budućnost
U ovoj stavci predlaže se što raniji razvoj
vještina i talenata ljudi, kako bi bili u skladu s potrebama i promjenama u
društvu i tehnologiji.
Povezati se i surađivati
Izvještaj predlaže i da singapurski univerziteti i preduzeća surađuju s globalnim centrima za inovacije kako bi se
omogućila razmjena znanja i vještina između Singapura i svijeta.
Naglašava se i potreba da se održavaju
odnosi Singapura sa stranim inovatorima, koji mogu doprinijeti tome da se
vanjsko znanje i stručnost uvezu u Singapur. Usto, ističe se kako je važno da
se singapurski poduzetnici obrazuju u inozemstvu, kako bi po povratku u
Singapur mogli obogatiti vlastitu zemlju stečenim znanjima.
Od siromašne kolonije do najbogatije zemlje
svijeta
Singapur je danas jedna od najbogatijih i
najrazvijenijih zemalja svijeta.
Iako imaju samo 3,4 miliona radno aktivnih
stanovnika, godišnji bruto društveni proizvod im iznosi preko 330 milijardi
dolara.
Imaju visokorazvijenu industriju i
finansijski sektor, singapurska luka je najprometnija na svijetu, a godišnje ih
posjeti i preko 10 miliona turista.
Prema podacima Međunarodnog monetarnog
fonda, BDP po stanovniku je u 2013. iznosio oko 79 hiljada dolara, što njihovu privredu svrstava na treće mjesto odmah iza Katara i Luksemburga. Za poređenje, BDP po stanovniku u Hrvatskoj iznosi oko 20 hiljada dolara.
Nezaposlenost U Singapuru je zanemarivo
niska i iznosi oko 2%, a trenutno u toj zemlji posluje oko tri hiljade
međunarodnih korporacija. No, nije
uvijek bilo tako.
Kako uspjeti bez ičega?
Singapur je 60-ih godina prošlog stoljeća
bio vrlo siromašna zemlja, s vrlo malim izgledima za uspjeh. S tadašnjom
populacijom od 1,6 miliona stanovnika, bez ikakvih prirodnih resursa, živjeli
su od nešto malo trgovine i prihoda od britanskih vojnih baza. Nisu imali
razvijenu industriju, znanje ali ni vlastiti kapital kojim bi potaknuli razvoj.
Singapur je više od 130 godina bio britanska
kolonija, a punu nezavisnost dobiva 1965. za vrijeme premijera Lee Kuan Yewa,
koji je tvorac njihovog ekonomskog čuda, i jedan od najvećih vizionara i
stratega u historiji.
U prvoj fazi prioritet im je bio razvoj
industrije, čijim proizvodima bi se na domaćem tržištu zamijenili oni iz uvoza,
te kako bi se smanjila ovisnost ekonomije o trgovini. Uspostavljene su razne
agencije kojima je zadatak bio poticanje ekonomskog razvoja zemlje.
Kako bi stvorili industriju već 1961.
godine započinje gradnja industrijske zone Jurong. Investitore u zonu privukli
su poreznim olakšicama i pravnom zaštitom njihovog kapitala, no kako je je bila
udaljena od stambenih područja, država je izgradila i jeftine stanove za
radnike.
Iako su mnogi tada bili skeptični prema tom
projektu, već 1963. u zoni su proradile 24 fabrike. Pet godina kasnije, na oko
15 kvadratnih kilometara zone radile su 153 fabrike, a još 46 ih je bilo u
izgradnji. Rast BDP-a u periodu od ‘60 do ‘64 bio je preko pet posto
godišnje.
FOTO: (Shutterstock)
Povoljna poslovna klima privukla
investitore i izbrisala nezaposlenost
U idućoj fazi, krajem 60-ih i tokom 70-ih
godina, nastavlja se razvoj industrije, ali se naglasak stavlja na izvoz. Jedan
od osnovnih ciljeva u tom razdoblju bilo je smanjenje nezaposlenosti (koja je
tada iznosila 10%), a glavni izazov u tom smislu bilo je povlačenje britanskih
vojnih baza, koje su indirektno zapošljavale 40 hiljada ljudi.
Povoljna poslovna klima u zemlji nastavila
je privlačiti investitore iz cijelog svijeta (najviše iz Japana i SAD-a) te se
nastavlja razvoj industrije, ali sada već i finansijskog sektora. Država krajem
60-ih osniva Jurong Town Corporation, kompaniju kojoj je osnovni cilj davanje
podrške razvoju privrede.
Privreda Singapura se krajem 60-ih i
tokom 70-ih dodatno ubrzala te je prosječan rast tada iznosio oko 10%,
nezaposlenost je 1978. pala na samo 3,6%, a udio proizvodnje u BDP-u porastao
na 24%.
Već početkom 80-ih okreću se najnovijim
tehnologijama
Nakon što su izgradili infrastrukturu,
razvili industriju i dosegnuli minimalne stope nezaposlenosti, u 80-im godinama
okreću se uvođenju viših nivoa tehnologije i poboljšanju kvalitete radne snage
kroz razne obrazovne programe.
Vlada potiče automatizaciju radnih procesa
i uvođenje kompjuterske tehnologije. Što se tiče investicija, od radno intenzivnih
industrija okreću se proizvodnjama sa visokom dodanom vrijednošću koje se temelje
na znanju.
U prvoj polovini 80-ih dodana vrijednost po
radniku u proizvodnji raste sa 18.400 na 27.000 dolara, a prosječan rast BDP-a
iznosi 7,7% godišnje.
Dok su 70-ih godina glavni izvozni
proizvodi Singapura bile tkanine, odjeća i osnovna elektronika, već do 90-ih
godina razvija se farmaceutska industrija, proizvodnja mikročipova, avio-industrija itd.
Singapur je danas visokorazvijena tržišna
ekonomija, sa visokim stepenom sigurnosti za investitore i bez korupcije.
Prilično su otporni te u jeku globalne
finansijske krize njihova privreda 2009. pala je za samo 0,6%, da bi već iduće
godine porasla za čak 15%. Vlada i dalje traži nove modele razvoja te je sada
cilj da Singapur (p)ostane finansijski i tehnološki centarjugoistočne Azije.
(TBT, Index.hr)