Nakon što je pjesma Marka Perkovića Thompsona “Ako ne znaš šta je bilo” odjeknula dvoranom u Malmöu tokom Europskog rukometnog prvenstva kao neslužbena himna hrvatskih reprezentativaca, Evropska rukometna federacija (EHF) odlučila je stati na kraj toj praksi. Objasnili su kako pjesma “nije u skladu s vrijednostima koje prvenstvo predstavlja”, čime je švedski grad postao tek posljednja u nizu europskih pozornica na kojima Thompsonova muzika nije dobrodošla.
Lista otkazanih i zabranjenih koncerata duga je i proteže se od susjedne Slovenije i Austrije pa sve do Njemačke, Švicarske i Nizozemske.
Gotovo da nema zemlje u zapadnoj Europi s većom hrvatskom dijasporom u kojoj Thompson nije imao problema s organizacijom koncerata. Razlozi su gotovo uvijek isti: optužbe za veličanje ustaškog režima, promicanje nacionalne mržnje i sigurnosni rizici zbog ikonografije koju donose njegovi obožavatelji.
U austrijskom Kremsmünsteru koncert je 2017. otkazan u posljednji trenutak pod pritiskom antifašističkih udruga i političkih stranaka. Razlog su strogi austrijski zakoni koji zabranjuju ustaške simbole i pozdrave. U Austriji se, naime, pozdrav “Za dom spremni” tretira jednako kao i nacistički “Sieg Heil”, a ustaški simboli stavljeni su u isti rang sa simbolima ISIL-a i Al-Qaide.
Slična situacija je i u Njemačkoj, gdje je 2014. godine otkazan nastup u berlinskoj dvorani Columbiahalle. Uprava dvorane popustila je pred prijetnjama prosvjedima i optužbama da se radi o “pjevaču mržnje” koji slavi “hrvatski fašizam”. Thompsonov menadžment za otkazivanja redovito krivi “jugokomuniste” i “protivnike hrvatstva”. Tadašnji menadžer Zdravko Barišić izjavio je kako je uprava dvorane popustila “pred bjesomučnim napadima i prijetnjama jugokomunista te se ponijela krajnje neposlovno”.
Slučaj Slovenija: Od policijske zabrane do suda
Posebno je odjeknula zabrana koncerta u Mariboru 2017. godine. Gradske vlasti postupile su po preporuci policije koja je procijenila da postoji “povećan sigurnosni rizik zbog opasnosti da će se koncert iskoristiti za počinjenje kaznenih djela”. Naveli su kako postoji velika vjerojatnost da na koncert dođu pojedinci iz zemalja gdje su Thompsonovi nastupi već zabranjeni, s namjerom izazivanja nereda. Mariborski gradonačelnik Andrej Fištravec tada je bio jasan:
“ U Mariboru nema mjesta za ikonografiju i simboliku koja izaziva daljnje podjele nakon Drugog svjetskog rata i nema mjesta za fašizam.
Organizator je pravdu potražio na sudu, a slovenski Upravni sud kasnije je presudio da su vlasti dvaput nezakonito zabranile koncert. Ipak, nastup u Mariboru nikada nije održan.
Švicarska neutralnost ne vrijedi za Thompsona
Švicarska je također jedna od zemalja u kojoj je Thompsonu više puta zabranjen ulazak i održavanje koncerata. Kada mu je napokon dopušten nastup, morao je izvoditi samo repertoar koji je unaprijed odobrila policija. Koncert zakazan za 2016. u Schlierenu zabranjen je zbog bojazni da se “javni red i sigurnost ne mogu garantirati”. Taj je slučaj ostao upamćen i po bizarnom detalju – na plakatima su kao sponzori bili navedeni trgovački lanac Coop i Švicarska pošta, koji su se kasnije ogradili, tvrdeći da s koncertom nemaju nikakve veze i da su njihovi logotipi iskorišteni bez dopuštenja. Zabrane su zabilježene i u Nizozemskoj, gdje mu je još 2003. otkazan nastup u Amsterdamu.
Problemi i na domaćem terenu
Iako u Hrvatskoj puni stadione, Thompson se i ovdje suočavao sa zabranama. Najpoznatiji je slučaj iz 2008. godine, kada mu je uskraćena mogućnost nastupa u pulskoj Areni. Nakon te odbijenice, otkazan mu je i nastup na ATP turniru u Umagu. Tadašnji predsjednik Stjepan Mesić poručio je organizatorima da neće doći na turnir ako Thompson bude pjevao. Iste godine održao je tri koncerta u Pazinu, no i to je popraćeno napetostima, pa čak i eksplozijom ispred dvorane, koju je podmetnuo protivnik koncerta.
Kontroverze su ga pratile i u susjedstvu. Koncert u Sarajevu je zabranjen, što je navelo novinara Emira Imamovića da postavi pitanje zašto je “ustaški Bora Čorba” dobrodošao u Kiseljaku i Širokom Brijegu, ali ne i u glavnom gradu BiH.
U središtu svih kontroverzi je ustaški pozdrav “Za dom spremni”, kojim započinje Thompsonova “Bojna Čavoglave”. Dok evropske zemlje taj pozdrav nedvosmisleno smatraju fašističkim i zakonski ga sankcioniraju, situacija u Hrvatskoj je znatno složenija. Visoki prekršajni sud je 2020. donio presudu prema kojoj izvikivanje tog pozdrava u kontekstu pjesme “Bojna Čavoglave” ne predstavlja prekršaj protiv javnog reda i mira.
Ta pravna nedorečenost stvara jaz između percepcije u Hrvatskoj i inozemstvu. Kritičari neprestano upozoravaju i na ikonografiju na njegovim koncertima, gdje se redovito mogu vidjeti crne majice, ustaški simboli te čuti skandiranje protiv Srba. Iako je sam Perković više puta negirao da je pjevao “Jasenovac i Gradiška Stara”, te se deklarirao kao “muzičar, a ne političar”, stigma ga prati kroz cijelu karijeru.
(TBT)
