Kada je proljetos s radom započeo federalni POSKOK (Posebni odjel za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala), koji djeluje u okviru federalnog Tužilaštva i Vrhovnog suda FBiH, očekivanja javnosti su bila velika.
Prema Indeksu percepcije korupcije (CPI) Transparency Internationala za 2024. godinu, koji rangira 180 država svijeta, Bosna i Hercegovina se nalazi na razočaravajućem 114. mjestu, te je najgore pozicionirana među državama od Vardara pa do Triglava, izvještava poratl Valter.
ŠAMPIONI KORUPCIJE
“Sa rezultatom CPI od 33 u 2024. godini, BiH bilježi pad od čak 9 poena od 2012. godine i nalazi se na 114. mjestu od 180 zemalja svijeta, što je najlošiji rezultat od kad se mjeri ovaj Indeks. Na taj način BiH je zauzela mjesto druge najkorumpiranije države u Evropi koje dijeli sa Bjelorusijom (33 CPI boda), dok je poziciju države u kojoj je korupcija najviše zastupljena i ove godine zauzela Rusija sa 22 CPI poena”, navodi Transparency.
Postavljaju i dijagnozu zašto je to tako:
“Stranke na vlasti sve otvorenije koriste prakse netransparentnog finansiranja kampanja te manipulišu pravilima izbornog procesa kupovinom glasova, zastrašivanjem i zloupotrebom javnih resursa. Pravosuđe BiH je izloženo političkom pritisku, zbog čega uglavnom nije sposobno da procesuira i sankcioniše javne zvaničnike koji zloupotrebljavaju svoj položaj.”
Upravo bi to trebao promijeniti federalni POSKOK, barem u većem entitetu BiH, a s obzirom na to da rade već nekoliko mjeseci.
Da bi bilo jasnije u kakvoj se crnoj rupi nalazimo kada je riječ o borbi protiv korupcije, treba podsjetiti da polovina tužilaštava u Bosni i Hercegovini za tri godine nije pokrenula niti jednu istragu za krivična djela visoke korupcije, a u četiri od ukupno deset kantonalnih tužilaštava nije pokrenuta nijedna istraga za krivična djela visoke korupcije u periodu od 2021. do 2023. godine.
POSKOK bi trebao pokazati da se može bolje od toga, a ne čelo ove nove institucije izabran je tužilac Hrvoje Čabrajić iz Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo, jedan od rijetkih koji se prethodno usudio baviti slučajevima korupcije.
Pitali smo POSKOK za početak imaju li uopće odgovarajuće ljudske, tehničke i materijalne resurse za uspješno obavljanje posla kojim se bave?
“Posebni odjel za suzbijanje korupcije, organiziranog i međukantonalnog kriminala Federalnog tužiteljstva FBIH trenutno raspolaže sa ukupno 36 uposlenih, međutim bitno je istaknuti da glavni motor čine tužitelji, te trenutno, od devet sistematizarnih tužilačkih mjesta, u Posebnom odjelu radi šest tužitelja. Cijeneći da su polazne procjene o broju predmeta koji bi trebali biti u nadležnosti Posebnog odjela već sada daleko premašane i faktički broj predmeta je uduplan, to je jasno da postojeći ljudski, tehnički i materijalni kapaciteti nisu dostatni za obim posla s kojim se ovaj Odjel suočava. Unatoč tome što se radi kontinuirano i posvećeno, neophodno je dalje jačati resurse, te u svim segmentima unapređivati kolektiv i organizaciju rada, kako bi se osiguralo efikasnije postupanje i borba protiv kriminala, naročito korupcije, te kvalitetnija zaštita javnog interesa”, odgovorili su za Valter iz POSKOK-a.
Dakle, već imamo razlog za brigu – nedovoljnu kadrovsku kapacitiranost ove institucije. A to nije sve. Naime, pri pokretanju POSKOK-a se govorilo da bi on trebao preuzeti oko 300 predmeta.
“Međutim, taj broj je daleko premašen te Posebni odjel trenutno u radu ima preko 700 predmeta, od kojih je većina stigala iz kantonalnih tužiteljstava, ali to nije konačan broj. Predmeti neprestano pristižu, a Odjel svakodnevno zaprima i nove prijave, što dodatano opterećuje rad tužitelja i osoblja, te usložnjava organizaciju posla”, kažu iz POSKOK-a.
Samo iz Tužilaštva Kantona Sarajevo preuzeto je oko 250 predmeta, između ostaloga predmet Incitat, koji se odnosi na notornog Ibru Berila i bivšeg ministra Bojana Bošnjaka, te Koverta, zbog kojeg su uhapšene sarajevske kantonalne ministrice Adna Mesihović i Edna Pavić Pečenković.
IMA LI POSKOK(A) U HERCEGOVINI?
Reklo bi se da bez obzira na sve spomenute probleme, neki rezultati rada POSKOK-a se već vide.
“S obzirom na veoma kratak period djelovanja Posebnog odjela, nešto malo više od četiri mjeseca, paralelno sa preuzimanjem predmeta od kantonalnih tužiteljstava, Posebni odjel je podigao dvije dvije optužnice u predmetima organiziranog kriminala, te obje optužnice su i potvrđene od strane Posebnog odjela Vrhovnog suda FBiH, što ukazuje na efikasnost rada Posebnog odjela”, navode iz POSKOK-a za Valter.
Unatoč ovim problemima, iz POSKOK-a kažu da je “cilj tužilaštva je da bude što efikasnije u svom radu, i tome svakodnevno težimo”.
“Dajemo maksimum svojih kapaciteta kako bismo opravdali ukazano povjerenje i pokazali rezultate. Javnost pri tome treba imati razumijevanja, jer je obim posla izuzetno velik, a broj tužilaca i osoblja ograničen. Unatoč tome, nastavljamo da radimo posvećeno i odgovorno”, navode iz POSKOK-a u odgovoru za Valter.
Podsjetimo, prva akcija POSKOK-a iz augusta ove godine bila je usmjerena protiv vrha općinske vlasti u Grudama. Načelnik Ljubo Grizelj, zajedno s bivšom predsjedavajućom Općinskog vijeća Frankom Leko, te neimenovanim vijećnicima, osumnjičen je za zloupotrebu položaja, a zbog nezakonite prodaje državne imovine. POSKOK istražuje kako je 330.000 metara kvadratnih državnog zemljišta prodano privatniku za cijenu od dvije marke po metru kvadratnom.
Isticanje medija kao prva akcija POSKOK-a sprovedena baš u grudama vjerovatno spada u domen PR-a kojim se želi razbiti fama kako je predsjendik HDZ-a Dragan Čović uspio napraviti protekciju za svoje tajkune i političare pred sudsko-istražnim organima. Jer nedavno je jedna zastupniacau Federalnom parlementu postavila pitanje koliko je optužnica za korupciju u HNK-u. Oficijelan odgovor je glasio da je u posljendjih pet godina u ovom kantonu podignuta samo jedna optužnica koja je ishodovana sa oslobađajućom presudom.
Stoga mediji nisu krili da će USKOK svoje prve istrage usmjeriti baš prema tom kantonu koji se smatra bastionom korupcije.
Ono što je do sada poznato jeste da je prije dvije godine federalni premijer Nermin Nikšić javno saopćio kako će nadležni organi ispitali legalnost „poslovnih pothvata” izraelskog tajkuna Amira Kabirija, da bi potom ova najava otišla u zaborav. Kao što nema informacija ni da se na bilo koji način o priču o prethodnom kriminalu u Aluminiju uključilo Posebno odjeljenje za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala (POSKOK) formiranog pri federalnom tužilaštvu.
Pošto je POSKOK nastao kao vanistitucionalno tijelo za borbu protiv korupcije čijem je nastanku kumovao baš premijer Nikšić, opći je dojam da je to samo još jedna od mnogobrojnih koruptivnih priča koje su se izjalovile. Čak šta više samo formiranje POSKOK-a na ovakav način dovodi ga u mnogo ovisniji položaj od onog kojeg imaju državne instance u odnosu na vladajuće političare.
Već se sumnja da je Nikšić formirao USKOK kako bi zaštitio svoje stranačke tajkune kao i tajkune svojih partnera u vlasti, posebno HDZ-a. Tek povratkom u vlast SDP se razotkriva da je tokom dugogodišnjeg odsustva iz vlasti stranka opstala zahvaljujući mreži svojih tajkuna poput Elvedina Grabovice.
Tako da je Nikšić sad u poziciji u kojoj je nekad bio Bakir Izetbegović kada mu je nudio pomoć kad je bivši direktor FUP-a Dragan Lukač bio „uzeo na zub“ pa mu poslao inspektora da ga saslušaju oko korupcije.
Tako da dosadašnji rad POSKOKA podsjeća na pohapšenu grupu samozvanih „mahalskih pravdenika“ „Pantera“ koji su se navodno bavili ucjenom i iznuđivanjem pod izgovorom borbe protiv pedofilije.
(TBT, Tim za analitiku)
