• O nama
  • Marketing
  • Impressum
  • Kontakt
Subota, 6 Juna, 2026
No Result
View All Result
The Bosnia Times
  • Početna
  • Politika
    • Bosna
    • Balkan
  • Teme
    • Analitika
    • Civilizacija
    • Feljton
    • Marker
    • Religija
    • Intervju
  • Kolumne
  • Tempo
  • Lifestyle
    • Kultura
  • Svijet
    • Geopolitika
  • Business
  • Početna
  • Politika
    • Bosna
    • Balkan
  • Teme
    • Analitika
    • Civilizacija
    • Feljton
    • Marker
    • Religija
    • Intervju
  • Kolumne
  • Tempo
  • Lifestyle
    • Kultura
  • Svijet
    • Geopolitika
  • Business
No Result
View All Result
The Bosnia Times
No Result
View All Result
Početna Svijet Geopolitika

KAKO JE DAMASK DOBIO PROPUSNICU:Zašto je Zapad prihvatio Siriju i odbacio Afganistan?!

Autor članka Adam Weinstein pokušava objasniti razloge ovog odstupanja u zapadnim pristupima novoj sirijskoj Vladi i talibanima u Afganistanu.

12. Juna 2025.
Share on FacebookShare on Twitter
FOTO: Al Sharaa (Ludovic Marin and Abdulaziz Ketaz/AFP via Getty Images)

Članak u američkom časopisu Foreign Policy istražuje oštar kontrast u načinu na koji se Zapad, posebno Sjedinjene Američke Države – odnose prema Siriji i Afganistanu 2025. godine. Iako su obje zemlje bile pogođene sukobima, a prethodno su se dovodile u vezu s islamskim militantima, Sirija uživa diplomatsku podršku, dok Afganistan pod vlašću talibana ostaje izoliran.

Autor članka Adam Weinstein pokušava objasniti razloge ovog odstupanja u zapadnim pristupima novoj sirijskoj Vladi i talibanima u Afganistanu.

Ovaj politički analitičar i zamjenik direktora Programa za Bliski istok u Institutu Quincy izdvaja pet ključnih tačaka koje pojašnjavaju oblike, uzroke i pouke koje se mogu izvući iz ovog odstupanja:

Prvo: Iznenadna rehabilitacija Sirije

Zapadni čelnici pozdravili su novog sirijskog predsjednika Ahmada al-Sharau, bivšeg džihadističkog vođu poznatog kao Abu Mohammed al-Julani dok je vodio Hayat Tahrir al-Sham (ogranak Al-Kaide) u Siriji.

Al-Sharaa se sastajao sa svjetskim čelnicima, među kojima se izdvajaju francuski predsjednik Emmanuel Macron i američki predsjednik Donald Trump, te je dobio pohvale u diplomatskim krugovima. Također, Sirija je ponovno zauzela mjesto na međunarodnoj sceni.

Trump je obećao ukinuti sankcije Siriji i normalizirati odnose s tom državom, bez obzira na Al-Sharaainu prošlosti, jer je on, kako se čini, uspješno izgradio novu sliku o sebi – od džihadiste u uniformi do intelektualca i državnika u odijelu.

Drugo: Izolacija Afganistana se pogoršava

Afganistan, koji je ranije bio izuzet iz zabrane putovanja koju je Trump uveo 2017. godine, sada je uvršten u najnoviju verziju te zabrane, dok je Sirija uklonjena s liste zemalja čijim je građanima zabranjen ulazak u Sjedinjene Američke Države.

I pored iskazane otvorenosti prema uspostavljanju diplomatskih odnosa, pokret taliban je i dalje izopćen od zapadnih zemalja, posebno nakon što je 2021. godine ponovno preuzeo vlast.

ADVERTISEMENT
ADVERTISEMENT

Ovakav razvoj događaja ugrožava bivše afganistanske partnere i dodatno podstiče humanitarnu zabrinutost u toj zemlji.

Treće: Koji su uzroci ovog različitog odnosa?

Grupa Ahmada al-Sharae (Hayat Tahrir al-Sham) nije direktno povezana s dubokom psihološkom traumom koju u izazvali napadi 11. septembra, za razliku od pokreta taliban.

Također, za razliku od Kabula, Damask ne nosi emocionalni teret gubitaka koje su američke snage pretrpjele u Afganistanu, gdje je ubijeno više od 2.000 američkih vojnika.

Imidž i opća percepcija

Pažljivo osmišljena promjena imidža Al-Sharaa u suprotnosti je s tajnovitom i strogo konzervativnom slikom talibanskog rukovodstva.

U Siriji žene i dalje otvoreno učestvuju u javnom životu, dok su u Afganistanu talibani zabranili obrazovanje djevojčica i ograničili učestvovanje žena u javnom životu.

Politike dijaspore

Afganistanska dijaspora na Zapadu uglavnom se protivi talibanima i zalaže se za njihovu daljnju izolaciju. S druge strane, sirijska dijaspora, uprkos svom oprezu, zagovara veću otvorenost u saradnji s vladom Al-Sharae.

Geostrateški značaj

Sirija zauzima centralnu geopolitičku poziciju, graniči s Izraelom, Turskom i Sredozemnim morem, pa samim tim ima poseban značaj za Zapad. Nalazi se na raskršću na Bliskom istoku i dugo se smatrala posrednikom Irana te izvorom izbjeglica prema Evropi. Pored toga, u toj zemlji su prisutne ruske vojne baze. Što se tiče Afganistana, bez obzira na njegovu poetsku i historijsku važnost, Zapad ga je tretirao kao sporednu stvar i na kraju ostavio po strani.

Važnost Sirije za Rusiju, Iran i Izrael drži tu zemlju na radaru Zapada. Uprkos svojoj nekadašnjoj centralnoj ulozi tokom rata protiv terorizma, Afganistan se sada smatra marginalnom državom.

Četvrto: SAD i globalne diplomatske promjene

Francuska, Njemačka i Rusija već su započele saradnju sa Sirijom, a Sjedinjene Američke Države ih polako sustižu, izražavajući spremnost za normalizaciju odnosa kroz:

Imenovanje Thomasa Barracka za ambasadora u Turskoj i specijalnog izaslanika za Siriju.

Ublažavanje sankcija i pohvale na račun napora koje Al-Sharaa ulaže na putu postizanja stabilnosti.

Saradnja s Al-Sharaom tretira se kao potencijalni test za provjeru efikasnosti rane diplomatije u smirivanju režima, u odnosu na politike sankcija i izolacije.

Peto: Lekcije

Sirijski predsjednik Al-Sharaa i afganistanski talibani došli su na vlast popunjavajući vakuum propalih vlada, a ne zahvaljujući međunarodnoj podršci. Međutim, razlikuju se po priznanju i legitimitetu: Al-Sharaa je uspio pridobiti Zapad, dok pokret taliban nije.

Autor navodi da bi talibani mogli naučiti nešto iz Al-Sharainog pragmatizma te preporučuje Washingtonu da primijeni dosljedan pristup prema talibanima ako se pokaže da saradnja sa Sirijom donosi rezultate.

Na kraju, autor ističe da različit odnos prema Siriji i Afganistanu otkriva kako podrška naroda, strateški značaj i povijesne veze imaju veću težinu u zapadnom pristupu, u odnosu na ideologiju ili modele upravljanja. Zbog toga Zapad polaže nade u ranu saradnju sa Sirijom kao sredstvu za ostvarivanje stabilnosti. Ostaje da se vidi hoće li taj pristup dati rezultate i hoće li Afganistan i dalje biti izopćenik.

(TBT)

ShareTweet
ADVERTISEMENT

Preporučeno

NAKON HORMUZA: Hoće li Bab al-Mandab biti sljedeća strateška poluga Irana?

NAKON HORMUZA: Hoće li Bab al-Mandab biti sljedeća strateška poluga Irana?

prije 21 sat
SAMO SI IM JE JOŠ ON FALIO: Zovu ga podbuhli čakijaš SDA, ne bez razloga

SAMO SI IM JE JOŠ ON FALIO: Zovu ga podbuhli čakijaš SDA, ne bez razloga

prije 22 sata
ANTICIONISTIČKE DOMENSTRANCIJE U TIRANI: Hilajde Alabanaca demostriralo protiv VELEIZDAJNIKA RAME

ANTICIONISTIČKE DOMENSTRANCIJE U TIRANI: Hilajde Alabanaca demostriralo protiv VELEIZDAJNIKA RAME

prije 22 sata
‘I AM FROM BOSNIA’: Spot ‘Dubioze’ osvaja svijet i postaje nogometna hima

‘I AM FROM BOSNIA’: Spot ‘Dubioze’ osvaja svijet i postaje nogometna hima

prije 23 sata
UGAŠENE I POSLJEDNJE ZRAKE SUNCA „ARAPSKOG PROLJEĆA“: Tuniski opozicioni lideri osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne

UGAŠENE I POSLJEDNJE ZRAKE SUNCA „ARAPSKOG PROLJEĆA“: Tuniski opozicioni lideri osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne

prije 1 dan
IGRE MOĆI U BiH: Trumpovi ljudi preuzimaju posao od milijardu dolara, dok EU šalje upozorenja

IGRE MOĆI U BiH: Trumpovi ljudi preuzimaju posao od milijardu dolara, dok EU šalje upozorenja

prije 2 dana
IRANSKA NOVA VELIKA STRATEGIJA: Kako će preuređena Islamska Republika preoblikovati Bliski istok

IRANSKA NOVA VELIKA STRATEGIJA: Kako će preuređena Islamska Republika preoblikovati Bliski istok

prije 2 dana
The Bosnia Times

© 2023 - Sva prava pridržana

  • O nama
  • Marketing
  • Impressum
  • Politika privatnosti
  • Kontakt

No Result
View All Result
  • Početna
  • Politika
    • Bosna
    • Balkan
  • Teme
    • Analitika
    • Civilizacija
    • Feljton
    • Marker
    • Religija
    • Intervju
  • Kolumne
  • Tempo
  • Lifestyle
    • Kultura
  • Svijet
    • Geopolitika
  • Business