Predsjedništvo HNS-a BiH podržalo je u ponedjeljak predstavnike Hrvata koji inzistiraju da se kroz projekat Južne plinske interkonekcije ispune interesi bosanskohercegovačkih Hrvata, rekao je u ponedjeljak stožernik Dragan Čović i izrazio očekivanja da će se pronaći kompromis o tome sukobu.
“Danas smo upoznali predstavnike Hrvatskog narodnog sabora (HNS) i oni su dali apsolutnu potporu našem razmišljanju”, rekao je Dragan Čović na konferenciji za novinare nakon sjednice vodstva HDZ-a BiH.
HINJSKO POVEZIVANJE HRVATA
Nezavisno o tome, objavljeno je i saopćenje Predsjedništva HNS-a BiH u vezi s projektom plinskog povezivanja Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
“Predsjedništvo je dalo bezrezervnu podršku prethodnim i predstojećim aktivnostima u zaštiti interesa i prava hrvatskoga naroda, osobito po pitanju Južne plinske interkonekcije, koja je prepoznata kao strateški i dugoročni interes hrvatskoga naroda i evropske BiH”, navedeno je.
Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH, u kojem većinu čine bošnjačke stranke, izglasao je nedavno Zakon o južnoj plinskoj interkonekciji, iako za taj zakon nije glasala nijedna hrvatska stranka.
Ta sjednica održana je uz snažan pritisak američkog veleposlanika u BiH Michaela Murphya. Zakonom je predviđeno da plinsko povezivanje RH i BiH provede kompanija BH-Gas sa sjedištem u Sarajevu, dok HDZ BiH inzistira da novi plinovod izgradi i njime upravlja nova kompanija u vlasništvu Federacije BiH, čije bi sjedište bilo u Mostaru.
Tome se protivi američki ambasador Murphy, koji je čak Čovića optužio da radi za Rusiju i da potiče korupciju.
Predsjednik hrvatske vlade Andrej Plenković nedavno je, nakon stranačkog božićnog prijema u Zagrebu, ocijenio neprihvatljivim preglasavanje Hrvata u BiH te zatražio da se u realizaciji Južne plinske interkonekcije uključe i njihovi interesi, budući da bi se Bosna i Hercegovina tim projektom opskrbljivala plinom iz LNG terminala na Krku.
Čović je na konferenciji za novinare istaknuo kako će hrvatske stranke iskoristiti sve mehanizme kako bi se uključili i hrvatski interesi te je odbio mogućnost blokiranja donošenja zakona. Sada o Zakonu o južnoj plinskoj interkonekciji mora glasati i gornji dom, nacionalno koncipirani Dom naroda Federacije BiH, gdje hrvatski klub može pokrenuti proceduru osporavanja zakonskog rješenja.
Hrvatski stožernik naglasio je kako je preglasavanje Hrvata oko plinske poveznice s Hrvatskom potaknulo bošnjačke stranke da nastave s unitarizacijom i gašenjem drugih javnih kompanija čije je sjedište u Mostaru, a koje se bave proizvodnjom električne energije te pružanjem telekomunikacijskih ili poštanskih usluga. Tako je u parlamentarnu proceduru upućena inicijativa o spajanju kompanija sa sjedištem u Mostaru i Sarajevu, što bi bilo na štetu Hrvata.
Suma sumarum, Čović je dobio plebisticarnu podršku za svoj odbojni antiamerički gard. Čak je i sluđžbeni Zagreb premijer Andrej Plenković i predsjednik Zoran Milanović, kao i opozicija osudila preglasavnje hrvatskih stranaka prilikom usvajanja Zakona o južnoj plinskoj interkonekciji.
DODIKOVO „KUKAVIČIJE JAJE“ U SDP-OVOM „GNJEZDU“
A gdje su tu Bošnjaci? Sudeći prema svemu aktuelni premijer Vlade Federacije Nermin Nikšić je „izvukao deblji kraj“ . Samo dan nakon sastanka sa ambasadorom Murphyem zavšio je u bolnici. Iako se radi o benignoj operaciji slijepog crijeva nije za odbaciti sumnja da su po njega dramatična dešavanja uvjetovala odluku da se baš sad podvrgne medicinskom operativnom zahvatu.
Bošnjački političari iz Trojkinih redova osim što su suviše snishodljivi bile prema Čoviću vrlo naivno su gledali na projekat Južne plinske interkonekcij. Malo ko se sjeća da je ministar Sevlid Hurtić tako ismijavao ovaj projekat, tvrdeći u jednom televizijskom intervju da svako za par hiljada maraka može registrirati frimu, da bi već sutra osvanula vijest da je posjetio američku ambasadu u Sarajevu. Naravno da su ovom infantilnom ministru, kojeg je Dodik poklonio Elmedinu Konakoviću kao svoju „pudlicu“, Amerikanci „natrljali nos“ i da se više nikad nije usudio oglasiti o nekom ozbiljnijem političkom pitanju.
Ništa ozbiljniji pristup ovom problemu od njega nije imao ni Nikšić. Bio je uvjeren da će to riješiti sa Čovićem pa je otaljavao i odugovlačio s tim. Stoga je pitanje da li će odlaskom ambasadora Murphy preživjeti Nikšićeva vlada jer je čeka usvajanje budžeta. Treba se prisjetiti da je prošle godine budžet usvojen jer su i četverica SDA-ovih zastupnika glasala za njegovo usvajanje.
Sa ove distance niko zapravo ne zna kako su vođeni pregovori za formiranje sadašnje koalicije (HDZ, Trojka, SNSD) iako se autorizacija pripisuje ambasadoru Muprhyu.
Pošto je ambasador Murphy sam priznao da je Čović proruski igrač kako je onda sebi mogao dopustiti da dvojici rusofila prepusti vlast u Bosni i Herecgovin ?! A s obzirom na to kako se Nikšić ponio prema njima osobno, tako i prema proruskim strateškim projektima u Bosni i Hercegovini, to daje odgovor na pitanja kako su i zašto su ova dvojica notornih nacionalista „progutali žabu“ i prihvatili ljevičara za koalicionog partnera. Ovdje je sumnjiviji Dodik nego Čović kad je u pitanju izbor Nikšića za pratnera ispred bošnjačke kvote vlasti. Što će reči da je Nikšić Dodikov,a ne Čovićev izbor!
Odavno sarajevski politički kuloari spekuliraju o skrivenim političkim i poslovnim relacijama Dodika i Nikšića. Najbizarnija od tih spekulacija je da je Vojin Mijatović Dodikovo „kukavičje jaje SDP-ovomgnjezu“. A najopasnija je spekulacija da Nikšićev „Konjički klan“ bio na pragu realizacije drugog ruskog strateškog projekta u Bosni i Hercegovini kada su Rusi preko Nedima Uzunovića bili skoro ovladali Bosnalijekom. Kao što je poznato Uzunović je bio Nikšićev igrač. Pored njega Nikšićev igrač u Bosnalijeku je i Nijaz Skenderagić, kao najveći dioničar odgrađanskih lica.
Samo podizanje optužnice protiv Uzunovića spriječilo Ruse da ovladaju ovom kompanijom. Spekuliralo se da srpska „Galenika“ želi preuzeti Bosnalijek.
Gdje su ovdje Dodik i Nikšić? Osim što su Rusi bili „bacili oko“ na Bosnalijek Igor Dodik je nezvanični gospodar tržišta za lijekove u RS-u pa je jako zainteresiran za poslovnu saradnju sa Bosnalijekom.
Bitka za Bosnalijek još nije završena. Zbog svega naprijed navedenog, ishod ove bitke je trebao odlučiti Nikšić koji se prethodnom mandatu pokazao kao proruski igrač.
(TBT, Tim za analitiku)
