Skupina ustavnopravnih stručnjaka u Mostaru priprema različite scenarije potvrdi li Glavno vijeće Evropskoga suda za ljudska prava iz Strasbourga prvostepenu presudu u slučaju Kovačević, objavio je u subotu portal blizak predsjedniku HDZ-a BiH Draganu Čoviću, pozivajući se na dobro obaviještene izvore.
Navode i kako jedan od autora dokumenta ističe da je u tom slučaju najizgledniji scenarij status quo ante – što znači status kao prije.
“Potvrđivanje presude ne odnosi se samo na Izborni zakon, nego duboko zadire, to jeste derogira Aneks četiri Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma. Na taj način bošnjačka politika izlazi iz entiteta Federacije BiH i stvara neki novi isključivo bošnjački entitet“, objavio je Hrvatski medijski servis – hms.ba te dodao da raniji status podrazumijeva stanje kakvo je zatečeno prije potpisivanja Daytonsko-pariškog i Washingtonskog sporazuma, to jest dvije republike – Republiku Bosnu i Hercegovinu sa sjedištem u Sarajevu i Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu sa sjedištem u Mostaru.
“Nova Hrvatska Republika u BiH bi imala svoj sabor, vladu i sudbenu vlast. Priznavala bi međunarodno priznate granice Bosne i Hercegovine kao članice UN-a”, citiraju dalje navodnog koautora studije.
Dokument o kojem je riječ predviđa da bi Ustav nove Hrvatske Republike bio potpuno građanski, čime bi se ispunile sve presude, počevši od Sejdić-Finci, Zornić, Šlaku, Pilav, Pudarić, a posebice Kovačević, koja, kako tvrde, najviše zadire u Ustav.
“Tim rješenjem bila bi provedena i presuda Ustavnog suda BiH u slučaju Ljubić”, stoji u dokumentu.
Na taj način više ne bi bilo nikakvih zapreka ni što se tiče kandidiranja ni što se tiče biranja na bilo kojem području Bosne i Hercegovine sastavljene od tri građanske republike, pojašnjava se dalje u tom dokumentu.
“Kao uzor smo uzeli Ustav Pete Francuske Republike, a preambula toga Ustava se referira na Deklaraciju o pravima čovjeka i građanina. Na proučavanju francuskog ustava radi poseban tim”, citira hms.
Pitanje granica
Ističu i da dokument ne zadire u granice triju republika.
“To pitanje smatramo potpuno irelevantnim, jer su važne međunarodno priznate granice Bosne Hercegovine. Granice unutar zemlje će biti na razini virtualnih. Dosta nam je granica. Umjesto njih želimo otvorenost prema europskim standardima i Evropskoj uniji za sve građane nove Hrvatske Republike, ali i druge dvije građanske republike u BiH”, poručuje jedan od autora dokumenta.
Savjetnik člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, Slaven Kovačević, uputio je apelaciju Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu, koji je presudio kako su prekršena podnositeljeva ljudska prava u slučaju glasanja za kandidate za Dom naroda i Predsjedništvo BiH. Dodaju i da je slučaj poznat i po “Kovačevićevim stalnim promjenama nacionalnosti – od hrvatske, srpske, preko ostalih-bosanske”.
Schmiditovo pismo Evropskom sudu za ljudska prava: ‘Trenutna situacija u BiH zahtijeva oprez’
Nedavno je u javnost dospjela i informacija prema kojoj je britanski odvjetnička kancepalrija Blackstone Chamber u ime visokog predstavnika Christiana Schmidta dostavio Evropskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu pismo u kojem, između ostalog, stoji:
“Trenutna situacija u BiH zahtijeva oprez prije donošenja odluke koja bi mogla biti protumačena kao delegitimiranje ustavnog okvira BiH u cjelini”.
Iako je predsjednik Evropskog suda za ljudska prava odobrio Schmidtu da se kao treća strana obrati Sudu, pod uvjetom da ne govori o činjenicama i meritumu slučaja, visoki predstavnik je to prekršio, navodi istraga.ba te upozorava da je Schmidt u svom pismu nekoliko puta ulazio u meritum predmeta Slaven Kovačević protiv BiH.
“Ako se zaključi da se ovaj okvir može uskladiti s konvencijom samo na štetu mehanizama podjele vlasti, to bi dodatno moglo narušiti ionako krhke temelje BiH“, upozorio je Schmidt.
Istraga.ba navodi i kako visoki predstavnik preispituje i stavove sudaca Evropskog suda koji su glasali da se prihvati Kovačevićeva aplikacija. U pitanju je stav kojim je zaključeno da Slaven Kovačević nije mogao pravnu zaštitu tražiti od Ustavnog suda BiH, jer je njihov stav poznat kroz slučajeve Sejdić-Finci i Zornić.
‘Neviđeni napad na Daytonski sporazum i teritorijalni integritet BiH’
Pojašnjavaju zatim i da Christian Schmidt traži od Europskog suda za ljudska prava da ne presuđuje u slučaju Kovačević, nego da podnositelja uputi na Ustavni sud BiH.
“Visoki predstavnik smatra da bi bilo preuranjeno definitivno zaključiti da apelacija Ustavnom sudu neće biti učinkovit lijek”, napisao je Schmidt te upozorio suce u Strasbourgu da bi presuda Kovačević mogla destabilizirati BiH.
“Ako i u mjeri u kojoj je potrebno procijeniti je li bilo kakvo miješanje u prava podnositelja zahtjeva prema članku 14. i/ili A1P12 razmjerno, visoki predstavnik poziva Veliko vijeće da uzme u obzir njegovu ocjenu trenutne političke situacije u BiH, kako je naveo u svojim periodičnim izvješćima glavnom tajniku Ujedinjenih naroda. Kao što je ovdje ukratko sažeto, izvješća pokazuju da je došlo do neviđenih napada na Daytonski sporazum i teritorijalni integritet, suverenitet i multietnički karakter BiH kao i njezinih institucija. Visoki predstavnik skreće pozornost Sudu na svoja posljednja četiri izvještaja koja pokrivaju razdoblje od izbora koji su predmet pritužbe podnositelja zahtjeva”, naveo je Christian Schmidt.
Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu je presudio da je Slaven Kovačević diskriminiran i po etničkoj i po teritorijalnoj osnovi, jer nije mogao birati članove Predsjedništva BiH iz Republike Srpske i delegate iz RS-a u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. Nakon toga, agentice BiH bliske HDZ-u su od Evropskog suda zatražile reviziju postupka pozivajući se na izdvojeno mišljenje austrijske sutkinje Gabriele Kucsko-Stadlmayer.
Sud je prihvatio da pred Velikim vijećem ponovo razmatra presudu. Christian Schmidt se tada umiješao u slučaj tražeći da iznese svoje mišljenje, ali bez suglasnosti Vijeća za implementaciju mira.
Sud je dopustio Schmidtu da se obrati, ali da ne ulazi u meritum slučaja. Bez obzira na to, visoki predstavnik je izravno naveo izdvojeno mišljenje sutkinje iz Austrije kao relevantan stav o određenim pitanjima iz predmeta, navodi istraga.ba.
(TBT, Mediji)
