Iako se od Trojke prilikom dolaska na vlast očekivalo da prije svega budu drugačiji od svojih prethodnika iz SDA, što je značilo između ostalog i borbu protiv koruptivnog ponašanja izabranih dužnosnika, svako malo na površinu isplivaju podatci koji pokazuju da se SDP, Narod i Pravda i Naša stranka nisu previše odmaknuli od kadrova Bakira Izetbegovića.
Trojka je na vlast došla ponajviše pričom o borbi protiv korupcije koju je po njihovom narativu u institucije ukorijenila SDA. Jasno, uz SDA kreatori sveprisutnog kleptomatizma su najveće političke stranke u državi, HDZ BiH, i SNSD, a ne treba izostaviti ni grijehe SDP-a BiH koji je u više navrata obnašao vlast na najvećim razinama. No, to je već druga priča.
Uglavnom, Trojka je trebala postići konkretan odmak ponajviše od SDA. Međutim, je li u tome uspjela? To će vjerojatno presuditi glasači na idućim općim izborima 2026. godine dokada Trojka ima vremena konsolidirati vlastite redove, koji variraju od područja do područja.
Ono što bode oči je činjenica da u javnost polako i povremeno izlaze koruptivna i nemoralna djelovanja upravo kadrova Trojke, što nikako nije dobar putokaz. Navodimo samo primjere koji su na ‘pozornicu’ isplivali u posljednja tri dana…
Ministar prekršio zakon, ali ga nema ko sankcionirati!?
Prema Zakonu o sukobu interesa u organima vlasti u FBiH, koji je na snazi, federalni ministar trgovine Amir Hasičević (Naša stranka), koji je osnivač i vlasnik društva za reviziju „Hasičević“ d.o.o. u sukobu je interesa, objavio je portal Fokus.
Kako saznaje Fokus, došlo je do kršenja navedenog zakona budući da je ovo poduzeće od lipnja do kraja 2023. godine poslovalo s javnim institucijama u iznosu od 22.500 KM. Prema članu 6. Zakona o sukobu interesa u organima vlasti u FBiH, izabrani predtavnici ili nosioci izvršnih funkcija ne mogu biti članovi skupštine, nadzornog odbora, uprave ili menadžmenta niti biti u svojstvu ovlaštenog lica bilo kog privatnog poduzeća koje sklapa ugovore vrijednosti veće od 5.000 KM godišnje s organima koji se financiraju iz budžeta na bilo kom nivou vlasti.
A prema podacima Portala javnih nabavki društvo “Hasičević” 12. juna prošle godine sklopilo je direktan sporazum s Domom zdravlja Gračanica u iznosu od 6.000 KM. S Gradom Lukavac je 23. lipnja sklopilo direktni sporazum u istom iznosu, dok je s Domom zdravlja Lukavac 28. kolovoza zaključilo sporazum u iznosu od 4.000 KM.
Nadalje, s Radiotelevizijom Tuzlanskog kantona 7. septembra sklopljen je direktni sporazum od 4.000 KM, dok je u prosincu s Kantonalnom agencijom za privatizaciju TK sklopljen sporazum vrijedan 2.500 KM.
Hasičević je za federalnog ministra jednako kao i kompletna Vlada FBiH imenovan 28. travnja 2023. Od tog datuma pa do kraja godine, njegovo preduzeće je s javnim institucijama poslovalo u iznosu od 22.500 KM, dakle više od u zakonu propisanog iznosa od 5.000 KM.
Povučen nacrt zakona
Međutim, u Federaciji se ovaj zakon ne primjenjuje jer sukob interesa u ovom entitetu nema tko sankcionirati. Naime, nikada nije određeno tijelo koje bi primjenjivalo ovaj federalni zakon, nakon što je došlo do izmjena državnog zakona, kada je tu nadležnost izgubilo Središnje izborno povjerenstvo (SIP). Damjan Ožegović iz Transparency International BiH u izjavi za Fokus podsjetio je na situaciju od prije dvije godine kada je tadašnja Vlada FBiH konačno uputila Nacrt zakona o sukobu interesa u proceduru, a koji je, kaže, bio na tragu onoga što su predlagale međunarodne organizacije. No, dodaje, da je vrlo brzo povučen iz procedure, nakon što je formirana nova Vlada FBiH.
„Međutim, iako ne postoji nadležno tijelo, nositelji izvršnih funkcija uopće ne uzimaju u obzir činjenicu da je Zakon ipak i dalje na snazi, i da je svako ovo postupanje suprotno zakonu – i dalje nezakonito, iako se trenutno ne može sankcionirati, zaključio je Ožegović.
Ministar dodijelio jednokratnu pomoć sinu
Idemo dalje. Ministar za boračka pitanja Sarajevskog kantona Omer Osmanović, član NIP-a, dodijelio je jednokratnu pomoć svom sinu za potporu školovanja, a kada se saznalo za to ministar se ispričao javnosti!?
„Odluka o dodjeli jednokratne novčane pomoći objavljena u javnosti, ovjerena i potpisana od strane ministra za boračka pitanja Dr.sc. Omera Osmanovića je vjerodostojna. Sadržaj potpisane Odluke o dodjeli jednokratne novčane pomoći za plaćanje troškova školovanja članu obitelji, se odnosi na pravo o dopunskim pravima boraca koje sam iskoristio kao nosilac Odlikovanja ‘Srebrena policijska značka’. Iako ne postoji zakonske prepreke za realizaciju Odluke, ista nije realizirana i proračunska sredstva nisu isplaćena. Uzimajući u obzir moj odgovoran i profesionalan rad kao ministar za boračka pitanja KS u razdoblju od siječnja 2021. godine do danas, isključivo sam vezan za boračku/braniteljsku populaciju čiji sam i sam pripadnik i u potpunosti razumijem da postoji nelagoda u smislu razumijevanja prava člana obitelji i uvjeta za donošenja odluke o dodjeli jednokratne novčane pomoći za plaćanje troškova školovanja članu obitelji i zbog toga mi je neugodno i želim se izvinuti javnosti i iskazati žaljenje zbog učinjenog. Također želim naglasiti da u potpunosti podržavam pravo na pristup podacima i potpunu transparentnost u radu predstavnika na svim razinama vlasti, ali izražavam žaljenje da su ovom prilikom osobni podaci člana moje obitelji javno predstavljeni, čime je osoba nepravedno izložena javnom sudu. S izrazom posebnog poštovanja, još jednom naglašavam da mi je žao da je ovaj događaj uznemirio građane kao i moje prijatelje zbog čega se izvinjavam cjelokupnoj javnosti Kantona, napisao je Osmanović na svom Facebooku.
SDP i zabranjena donacija
Prema obrascu 3-b koji je sastavni dio financijskog izvještaja SDP-a BiH predanog Centralnoj izbornoj komisiji, ova stranka je 11. septembra, dakle tokom izborne kampanje, od Distrikta Brčko dobila novčani prilog od 4.000 KM, što je zabranjeno Zakonom o financiranju političkih stranaka BiH.
Dakle SDP je, stoji u ovom obrascu koji isključivo tretira novčane priloge pravnih lica, uredno prijavio prilog od 4.000 KM od Distrikta.
No, istovremeno je prekršen Zakon, budući da u članu 8. stav (1) tačka a) Zakona o financiranju političkih stranaka stoji da se financiranje političkih stranaka zabranjuje organima uprave države Bosne i Hercegovine, entiteta, kantona, Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, te gradskim i općinskim organima. Ovu informaciju za portal Fokus je potvrdilo više osoba bliskih SIP-i. Inače, navedena izvješća političkih stranaka će u predstojećem periodu tek biti predmet revizije SIP-e.
Šutnja odgovornih
Bilo bi zanimljivo čuti reakcije Edina Forte, šefa Naše stranke, Elmedina Konakovića, šefa NIP-a i Nermina Nikšića, šefa SDP-a o navedenim slučajevima, koji jasno pokazuju da njihovi kadrovi nisu imuni na ‘lov u mutnom’. Njihova šutnja o očitim zloupotrebama u vlastitim redovima je zabrinjavajuća, ali donekle i očekivana.
Logično bi bilo, kada bi se šefovi Trojke držali onoga što su propagirali prije nego što su ušli u vladajuće strukture, da se automatski pokrenu smjene kadrova za koje se ustanovi da na bilo koji način krše zakone ili propise. Međutim, od toga izgleda nema ništa, što znači da je Trojka u nekim stvarima previše slična nekadašnjem SDA-u, a to nije dobro ni za državu, a ni za te stranke koje do idućih izbora imaju vremena usmjeriti se na pravi put. Hoće li Konaković, Forto i Nikšić imati pameti, razumijevanja i strategije?
(TBT, Da. L., Dnevni.ba)
