Proširenje EU je prioritet u novom mandatu Ursule von der Leyen, a da bi se u tom procesu stvari mogle ubrzati svjedoči i nominacija Marte Kos za povjerenicu za proširenje. Ova je cijenjena slovenska diplomatkinja bliska suradnica lijevo-liberalnog premijera Roberta Goloba, poznatog prijatelja BiH.
“Ako je naš temeljni cilj učiniti Evropu ekonomski konkurentnom i obranjivom, onda je integracija Zapadnog Balkana u EU ključna”, izjavila je nova-stara predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen početkom mjeseca na Bledu u Sloveniji.
KOLIKO MOGU UČINITI “PRIJATELJI ZAPADNOG BALKANA”
Kada je riječ o ulasku Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju, dobra je stvar što to ne ovisi toliko o političkoj pameti ili, ne daj Bože, dogovoru i radu domaćih političara, već o širim geopolitičkim okolnostima i političkim odlukama koje će se donositi u Bruxellesu. Jednostavno rečeno, ništa neće toliko ubrzati ulazak BiH (i ostatka zapadnog Balkana) u EU koliko je to već učinila agresija Rusije na Ukrajinu.
Slovenija se unutar Europske unije profilira kao dio skupine Prijatelji zapadnog Balkana, koja zagovara što brži ulazak zemalja zapadnog Balkana, a u kojoj su još i Italija, Hrvatska, Austrija, Češka, Slovačka i Grčka.
Vrijedi uočiti da među spomenutim članicama nema Mađarske, koja zapravo u našoj regiji vodi svoju samostalnu politiku, često u sukobu s onom Evropske unije. Već stoga je odlična vijest što povjerenik za proširenje neće opet biti Oliver Varhelyi, provjereni kadar Viktora Orbana, koji se, uostalom, ni ne može pohvaliti nekakvim uspjesima u svom resoru prethodnih pet godina.
Ne čudi stoga ni što je Orbanov saveznik, notorni desničar Janez Janša, pokušao torpedirati kandidaturu Marte Kos preko smiješnih optužbi da je Kos “sarađivala s jugoslavenskom tajnom službom”, kako je provalila jedna zastupnica Janšine stranke SDS u Evropskom parlamentu.
Inače, Kos je rođena 1965. godine, pa ispade da je na studiju novinarstva u drugoj polovici 1980-ih u Ljubljani postala agentica UDBA-e. U svakom slučaju, Kos je te nebuloze uspješno demantirala.
Varhely je zato sklonjen na poziciju povjerenika za zdravlje i prava životinja, a njegova nasljednica Marta Kos sigurno neće voditi politiku po Orbanovoj volji. Kos je bila ambasadorica Slovenije u Švicarskoj i Njemačkoj, a prethodno ugledna novinarka, te odlično poznaje odnose na Balkanu. Njoj se neće lako moći prodavati magla, čime će se i konačno pokazati tko doista želi ući u EU, a tko ne želi. Hoće li Kos biti uspješna povjerenica za proširenje će se dati lako procijeniti po tome hoće li EU i nakon njenog mandata imati isti broj članica kao na početku.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je nedavno izjavio kako Srbija sigurno neće do 2030. ući u EU, što otvara pitanje hoće li ulazak drugih zemalja regije ovisiti o nevoljkosti Srbije i njihovom lansiranju projekta “srpskog sveta”, koji je sve samo ne dobrosusjedski i u duhu vrijednosti Evropske unije.
NIKO NE TREBA ČEKATI SRBIJU
Zadatak Marte Kos je da bude posve jasna u vezi toga da nitko na zapadnom Balkanu ne treba čekati Srbiju da bi ušao u EU, niti bi ona trebala imati ikakvog utjecaja na ulazak drugih. Najmanje primjerice Crna Gora, koja je bila najbliže ulasku od svih kandidata, a sada je, zahvaljujući ulasku eksponenata “srpskog sveta” u vlast, sve dalje od Bruxellesa i sve bliže Beogradu.
Sjeverena Makedonija se također pokazala punom elana za ulazak u EU, a kao odgovor je dobila ponižavanje nekih članica, poput Bugarske, i nesposobnost Bruxellesa da se tome suprotstavi na pravi način.
Sve to podsjeća i da povjerenica Kos ima velike izazove pred sobom, ne samo kada je riječ o zapadnom Balkanu, već i kada je riječ o odnosu EU administracije prema ovoj regiji. Praznih paternalističkih priča o europskim vrijednostima je svima dosta, nakon besplodnih mandata Varhelyja i Austrijanca Johannesa Hahna, EU treba povjerenicu za proširenje koja će svoj posao shvaćati i kao politički, a ne samo tehnokratski ili činovnički.
U tom smislu je i dobro što povjerenica za proširenje dolazi iz Slovenije, vjerojatno jedne od najuspješnijih novih članica EU, koja uživa veliki ugled u briselskim institucijama. Slovenija se uvijek znala izboriti za svoj profil i interese u EU, o čemu svjedoči i nedavno politički hrabra odluke vlade u Ljubljani da prizna Palestinu.
Baš ta vrsta odlučnosti je potrebna i za proširenje Unije. Nema sumnje da je Slovenija iskrena podržavateljica BiH na europskom putu, a u odnosu na Hrvatsku ima i tu prednost što u svojoj politici u obzir ne uzima interese Dragana Čovića. Zapravo je pravo pitanje hoće li se država BiH sama znati i htjeti boriti za ulazak u EU koliko će se za to boriti Slovenija.
KLJUČNA PODRŠKA NJEMAČKE I FRANCUSKE
Istovremeno, treba biti realan u vezi odnosa moći unutar Europske unije. Skupinu Prijatelji zapadnog Balkana čini sedam EU članica nasuprot ostalih 20, što znači da u našem kutu imamo tek četvrtinu članica. Najveća i najmoćnija država u Prijateljima zapadnog Balkana je Italija, dok su ostalo male srednjoeuropske i mediteranske članice.
“Zapadni Balkan zna da može računati na Italiju i skupinu partnera koji snažno podupiru njihove izglede za stabilnost, prosperitet i europsku integraciju”, ponovio je nedavno na skupštini UN-a talijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani.
Ali, ulaska BiH u EU nema bez potpune podrške Njemačke i Francuske, a poznato je i da sjevernoeuropske članice, poput Holandije, uopće i nisu pretjerano zainteresirane za proširenje. Tako izgleda širi kontekst koji nasljeđuju nova Evropska komisija i povjerenica za proširenje Kos. Iako je Ursula von der Leyen sada u drugom mandatu politički snažnija šefica Komisije nego u prvom, konačna odluka o proširenju se ne donosi bez Berlina i Pariza. A pita se i Washington.
Pritom, naravno, nikako ne treba zaboraviti na rat u Ukrajini, kojoj je početkom godine odobren početak pregovora o pristupanju Evropskoj uniji.
Slovenska povjerenica za proširenje će i tu temu imati u svom resoru, pa je time važnije imati nekoga u Komisiji tko zapadni Balkan neće zanemariti u odnosu na Ukrajinu. Jer baš to je dobar način da se na zapadnom Balkanu stvori nova Ukrajina.
Dakle, BiH od nove Evropske komisije može očekivati iskreni angažman i podršku na pregovorima o ulasku u Evropsku uniju. Kadrovski gledano, Marta Kos je veliki iskorak u odnosu na svog prethodnika na poziciji povjerenice za proširenje. Nema sumnje da će neke zemlje zapadnog Balkana znati iskoristiti tu šansu. Znajući što možemo očekivati od domaćih vlasti, BiH vjerojatno neće biti među njima.
(TBT, Valter)
