GLOBAL
Nedavna izborna reforma imala je za cilj da
osigura da vodeća stranka ima parlamentarnu većinu u Domu poslanika, dok neuspjeh
ustavne reforme Senata znači da se njegovi članovi i dalje biraju po
proporcionalnom sistemu čime dva doma ostaju nepomirljiva, a parlamentarna
većina skoro nemoguća
FOTO: (Profimedia)
Najavljena ostavka italijanskog premijera Mattea
Renzija poslije neuspjelog referenduma o ustavnoj reformi označava početak
perioda nestabilnosti u italijanskoj politici, a na potezu je predsjednik
Italije Sergio Mattarella.
Prema agenciji France Press postoje tri
moguća scenarija za dalji razvoj situacije.
Prema prvom, Renzi će poslije poslednjeg
sastanka svog kabineta danas posetiti Mattarellu koji bi od njega mogao da
zatraži da formira novu vladu. Teoretski, parlament bi mogao da izglasa Renziju
povjerenje ili sa aktuelnom većinom ili sa novom, uključujući stranku Napred
Italija Silvija Berlusconija,
Međutim, na konferenciji za novinare noćas
poslije objavljivanja rezultata referenduma stekao se utisak daRenzi isključuje
tu mogućnost.
“Moje iskustvo vladanja završava se
ovdje”, rekao je on obraćajući se javnosti nakon objavljivanja
preliminarnih nezvaničnih rezultata referenduma, prema kojima je
“protiv” ustavnih reformi glasalo između 57 i 61 odsto glasača, dok
je “za” bilo između 39 i 43 odsto.
Tako ubjedljiv rezultat čini povratak Renzija
malo vjerovatnim, ocjenjuje AFP.
Druga opcija bilo bi imenovanje
tehnokratske vlade što je, prema ocjeni AFP, i najvjerovatniji scenario. To
znači da bi Mattarella imenovao predsjednika vlade uz podršku aktuelne ili nove
proširene većine.
Među imenima koja cirkulišu ministar
finansija Pier Carlo Padoan i predsjednik Senata Pietro Grasso.
Prelazna vlada bi imala zadatak da usvoji
budžet za 2017. godine i preda ga parlamentu na glasanje, kao i da modifikuje
novi izborni zakon prije sljedećih izbora.
Prelazni premijer bi također mogao da
odluči da nastavi rad do kraja aktuelnog mandata parlamenta u februaru 2018.
godine što bio veoma nepopularan potez naročito među političkim pokretima kao
što su Pet zvijezdica koji žele vanredne izbore.
Treća opcija odnosila bi se na hitno
raspuštanje parlamenta, što je, kako navodi AFP, malo vjerovatno.
Nedavna izborna reforma imala je za cilj da
osigura da vodeća stranka ima parlamentarnu većinu u Domu poslanika, dok neuspjeh
ustavne reforme Senata znači da se njegovi članovi i dalje biraju po
proporcionalnom sistemu čime dva doma ostaju nepomirljiva, a parlamentarna
većina skoro nemoguća.
Populistički pokret Pet zvijezda osnivača i
lidera Beppe Grilla tražio je da se izbori održe za “nedjelju dana” vjerujući
da bi izborni zakon mogao da se izmijeni u Senatu ako bude potrebno kako bi on
bio usklađeniji sa onim iz Doma poslanika.
Međutim, većina drugih političkih partija
koje imaju većinu u parlamentu, sa tim se ne slaže upravo da bi se izbjegla pobjeda
političke stranke. Umjesto toga oni zagovaraju reformu izbornog zakona.
Na kraju će predsjednik Mattarella biti taj
koji će odlučivati o neposrednoj budućnosti Italije i osigurati većinu za
formiranje tehnokratske vlade ako želi da izbjegne, kao što mnogi analitičari vjeruju,
prevremene izbore sljedeće godine.
Na drugom kraju svijeta, poslije poraza na
referendumu i najavljene Renzijeve ostavke tokijske berze otvorene su danas sa
akcijama u padu.
Italijanski mediji danas su na prvim
stranama jednoglasno istakli kako niko nije očekivao ovako nadmoćnu pobjedu
opcije “ne” na referendumu.
“Corriere della Sera” tako piše
da je pobijedio talas opcije “ne”, “Republika navodi da se radi
o trijumfu opcije protiv, dok “Fatto Quotidiano” ističe kako je
“Ustav pobijedio Renzija 59 prema 41”.
(TBT, Agencije)
