Ljevičarski Novi narodni front (NFP) došao je na prvo mjesto u nedjeljnom drugom krugu francuskih zakonodavnih izbora, pobjedivši krajnje desničarski Nacionalni front (RN) na trećem mjestu, dok je centristička koalicija predsednika Emanuela Makrona na drugom mjestu.
Nijedan od tri bloka nije mogao sam formirati potpunu većinu, pri čemu bi parlament trebalo da bude podjeljen na tri bloka, a Francuskoj je prepušteno da se nosi sa kontinuiranom političkom neizvjesnošću.
Napet savez između centrista i ljevičarskih stranaka držao je RN na udaljenosti nakon što je osvojio preko 200 mjesta u drugom krugu u pokušaju da blokira osvajanje moći krajnje desnice. Ipak, stranka Marine Le Pen dobila je više glasova nego bilo koja druga politička grupa, a njen udio glasova je znatno porastao sa 89 mjesta u prošlom parlamentu na 142 sada.
Tenzije su rasle prije izbora jer su muslimani i oni iz imigrantskog porijekla izražavali zabrinutost za budućnost svojih zajednica u Francuskoj. Te su brige samo pojačane kako je francuska desnica postala istaknuta nakon što je Le Penova stranka osvojila 33% glasova u prvom krugu glasanja.
RN, koji je prošlog mjeseca postigao neviđenu pobjedu na evropskim izborima u Francuskoj, nagnavši Macrona da pozove na prijevremene parlamentarne izbore 30. juna i 7. jula, vodio je kampanju sa platformom politike protiv imigracije na francuskim parlamentarnim izborima.
Vjerovatno najdrastičnija mjera stranke je ograničavanje državljanstva samo osobama rođenim od najmanje jednog francuskog roditelja i podvrgavanje strogim uvjetima asimilacije, vladanja francuskim jezikom i poštovanja francuskih zakona i običaja. Njihova predložena politika nacionalne preferencije daje prednost francuskim državljanima u odnosu na strance ili one koji imaju dvojno državljanstvo u pristupu stanovanju, poslu i socijalnim beneficijama.
Kritičari kažu da je projekat RN-a izgrađen na ksenofobičnoj i islamofobičnoj politici, a stranka koja nastoji zabraniti islamsku mahramu na javnim mjestima i u zatvorenim džamijama smatra se “radikalnom”.
Prijetnja krajnje desnice Evropi
Pripadnici francuske muslimanske zajednice strahuju da bi im vjerske slobode mogle biti ograničene i da će biti tretirani kao građani “drugog reda”. Mnogi kažu da su razmišljali o odlasku iz zemlje ako Nacionalni fornt postigne većinu, što je trend koji je već zavladao među nekim kvalificiranim profesionalcima.
Prema nedavnom istraživanju, rastuća islamofobija u Francuskoj uzrokuje odliv mozgova među obrazovanim mladim muslimanima. Iako je teško dati tačne brojke, anketa je procijenila da ima “desetine hiljada” francuskih muslimana koji se odluče živjeti u inostranstvu, navodeći da je 71 posto od preko 1.000 ispitanika otišlo dijelom zbog rasizma i diskriminacije.
„Živim, razmišljam, smijem se na francuskom. Ali osjećam da uvijek moram da nadoknadim svoje ime, lice, prezime”, rekla je Karima, francuska advokatica alžirskog porijekla, koja je posljednjih pet godina razmišljala da se sa suprugom preseli u Kanadu.
“Ovdje već nismo poželjni, ali ako budemo imali (Jordana) Bardellu za premijera, to će biti mračno”, rekla je Tasnime Labiedh, doktorica iz Tunisa koja radi na nižoj plati od svojih francuskih kolega, pozivajući se na lidera RN uoči drugog kruga izbora. Sada razmišlja o migraciji u Švicarsku.
“U Francuskoj morate raditi duplo više kada dolazite iz određenih manjina”, rekao je diplomac muslimanske poslovne škole Adam koji je nedavno započeo novi život u Dubaiju nakon što je napustio Francusku, gdje kaže da ga je policija rutinski zaustavljala bez razloga .
„Francuskim muslimanima nisu data prava koja su zagarantirana svakom drugom građaninu i ne osjećaju se zaštićenim od strane države“, rekao je za The New Arab Mobashra Tazamal, akademski istraživač islamofobije.
“Oni odlaze jer se ne osjećaju sigurno i suočavaju se s diskriminacijom bilo na tržištu rada ili u javnosti gdje ne mogu slobodno prakticirati svoju religiju”, nastavila je, naglašavajući da su pitanja identiteta, osjećaja pripadnosti i sigurnost je ključna za razumijevanje sudbine francuske muslimanske zajednice.
Iako RN raste dugi niz godina, njegova popularnost dolazi usred procesa normalizacije politike krajnje desnice u francuskoj politici, kao i uvođenja antimuslimanske retorike.
Kao rezultat toga, etablirane francuske političke stranke uskladile su se s krajnjom desnicom po pitanjima koja su usmjerena na muslimane, obojene ljude i one stranog porijekla.
“Toliki dio politike i retorike kooptirala je mejnstrim francuska politika”, rekao je za TNA Joseph Downing, autor knjige “Francuski muslimani u perspektivi” i stručnjak za francusku politiku i sigurnost.
“Krajnja desnica je izašla iz društva koje je učinilo prihvatljivim ciljanje, demoniziranje i marginaliziranje ovih zajednica. Oni su uspjeli iskoristiti nešto što je već posotojalo”, tvrdi Tazamal, koji je pomoćnik direktora Inicijative Bridge, istraživačkog projekta Univerziteta Georgetown koji ima za cilj informirati širu javnost o islamofobiji.
Istraživač je ukazao na to kako su u posljednjih nekoliko decenija i politička klasa i mediji u Francuskoj insistirali na tome da se muslimani predstave kao „autsajderi“, „prijetnja“ francuskom društvu i potencijalno „ekstremistički“ ili „nasilni“ ljudi koji „ ne žele da se integriraju”. Također je primijetila da se francuski koncept sekularizma (laïcité) obično koristi kao „oružje“ za ciljanje muslimanske zajednice.
“Francuzi arapskog porijekla, posebno porijeklom iz Sjeverne Afrike, sada su stari tri do četiri generacije. Oni su izuzetno dobro integrirani u francusku političku kulturu”, komentirao je Downing.
Muslimani čine 10 posto od 67 miliona stanovnika Francuske, što je čini najvećom muslimanskom zajednicom u Evropi.
Posljednjih godina, francusko društvo svjedočilo je diskriminatornoj politici prema manjinama, posebno muslimanima, uključujući zabranu ili restriktivna pravila nošenja mahrama i islamske odjeće u javnosti, kao i obračuna sa džamijama i vjerskim organizacijama. Iako francuski sekularizam zabranjuje vjerske simbole u javnim školama, uglavnom je ciljao na odjeću muslimanki.
Pod Macronovom vladom, posebno su usvojene kontroverzne mjere, odnosno zakon o separatizmu, zabrana abaje – haljine koju nose neke muslimanske žene – u školama, i nedavni zakon o imigraciji koji pooštrava odredbe o boravku i državljanstvu.
“Jedno pitanje koje se tako često postavlja među ljudima muslimanskog porijekla je ‘šta nam još mogu učiniti?’, ogorčeni su, ne prestaje. Od čega još francuske vlade mogu napraviti problem?” rekao je Downing.
Francuski politički stručnjak je dodao da bi dobici krajnje desnice u parlamentu mogli dovesti do potencijalnog povećanja policijske diskriminacije i nasilja usmjerenog na Arape-muslimane, jer bi se službenici za provođenje zakona vjerovatno osjećali podržano od Nacionalnog skupa i “ovlašteni” da idu za ljudima na osnovu njihovog porekla.
Tazamal je također upozorio na sve autoritarniji modus operandi vis-à-vis bilo koje marginalizirane zajednice u Francuskoj, posebno muslimane, koji bi mogli biti podvrgnuti strožim pravilima i riskirati da budu lišeni svojih socijalnih prava, obrazovanja i zdravstvene zaštite.
„Društvena kohezija je već u dronjcima i samo će se pogoršati“, rekla je. “U doglednoj budućnosti, francuski muslimani će ostati meta šireg društva i svih političkih partija.”
(TBT, THE NEW ARAB)
