![](https://thebosniatimes.ba/wp-content/uploads/2024/06/tbt_kallas_9013309091240909231.png)
Estonsku premijerku Kaju Kallas nominirali su čelnici zemalja članica EU-a da postane sljedeća visoka predstavnica za sigurnost i vanjsku politiku.
Političarka – odabrana da govori u ime Bruxellesa na međunarodnoj razini i balansira između sukobljenih interesa u EU – ima reputaciju beskompromisnog jastreba protiv Rusije.
Prije početka petogodišnjeg mandata, Kallas će trebati odobrenje Europskog parlamenta, čiji bi zastupnici trebali glasovati o njezinom imenovanju u srpnju, što je korak koji se smatra formalnošću.
‘Jede Ruse za doručak’
Stav 47-godišnjakinje prema Moskvi sažeo je neimenovani dužnosnik EU, objašnjavajući zašto se zapadnoeuropske nacije opiru njezinoj kandidaturi za još jednu najvišu dužnost – glavnu sekretarku NATO-a.
“Stavljamo li stvarno nekoga tko voli jesti Ruse za doručak u ovu poziciju?” rekao je izvor za Politico u martu.
Kallas je reagirala objavivši sliku svog doručka koji se sastoji od borovnica, mueslija, mliječnog proizvoda i pića.
Slanje vojske u Ukrajinu
Kallas je prihvatila ideju da će u jednom trenutku zemlje NATO-a možda morati rasporediti trupe u Ukrajini kako bi spriječile Moskvu da porazi Kijev, koju je prvi iznio francuski predsjednik Emmanuel Macron u februaru.
“Ne trebamo se bojati vlastite moći. Rusija kaže da je ovaj ili onaj korak eskalacija, ali obrana nije eskalacija”, rekla je estonska političarka o prijedlogu.
Macronov iskazani cilj kada je javno iznio tu ideju bio je ostaviti ruskog predsjednika Vladimira Putina da nagađa koliko bi daleko vojni blok predvođen SAD-om mogao ići u podršci Ukrajini. Nakon što je više zemalja članica, uključujući SAD, odbacilo mogućnost slanja svojih vojnika u borbu za Kijev, prijedlog je smanjen na misiju vojne obuke u zapadnoj Ukrajini.
Kallas je podržala novi plan, rekavši da ne znači eskalaciju – jer potencijalni napad na instruktore ne bi pokrenuo obvezni zajednički odgovor NATO-a.
“Ako pošaljete svoje ljude da pomognu Ukrajincima… znate da je zemlja u ratu i idete u rizičnu zonu. Dakle, preuzimate rizik”, objasnila je u svibnju.
Što znači pobjeda
Prema Kallasu, ne bi trebalo postojati “plan B” za Ukrajinu, jer bi razmišljanje o njemu značilo potkopavanje primarnog cilja pomoći Ukrajini da prevlada u sukobu.
“Pobjeda u Ukrajini nije samo teritorij”, rekla je za BBC početkom lipnja. “Ako Ukrajina uđe u NATO, čak i bez teritorija, onda je to pobjeda jer će biti stavljena pod kišobran NATO-a.”
Estonska političarka smatra da bi optimalni scenarij poraza Rusije rezultirao raspadom zemlje. Rusija se sastoji od “mnogo različitih nacija” koje bi mogle postati neovisne i “nije loše ako se velika sila zapravo [učini] mnogo manjom”, ustvrdila je prošle godine.
Najbolje što je mogla učiniti za Estoniju
Estonski dnevnik Postimees ustvrdio je ranije ovog mjeseca da bi ostavljanje unutarnje politike moglo biti najbolja stvar koju premijerka može učiniti za svoju zemlju.
Baltička nacija prolazi kroz recesiju i ozbiljan proračunski deficit, a Kallasina koalicijska vlada ne može pronaći zajednički jezik u rješavanju problema, tvrdi uvodnik.
“Stekla je reputaciju snažnog glasa istočnog dijela EU-a i uvjerljive pristalice ukrajinske pobjede”, pišu novine. “Sve je to dobro, ali građani Estonije je nisu izabrali na temelju njezinog međunarodnog imidža.”
Njezino nadolazeće imenovanje “paraliziralo je vladu”, budući da koalicija ne može funkcionirati dok svi čekaju da Kallas podnese ostavku, rekao je Postimees.
‘Licemjerje’ o Rusiji
Kallas je glasna zagovornica prekida svih poslovnih veza s Rusijom kao dio zapadnog odgovora na ukrajinski sukob. Međutim, prošle su godine estonski mediji otkrili da je njezin suprug Arvo Hallik imao 25% udjela u logističkoj firmi koja pruža usluge u Rusiji.
Ona je zanijekala bilo kakvu nepravdu i odbacila pozive da odstupi zbog skandala, za koji je tvrdila da je politički motiviran posao sjekira. Ali njezin je ugled ozbiljno narušen, u zemlji i inozemstvu.
“Ovo je licemjerje u kocki”, rekao je tada mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto. Mislio je na Kallasine kritike Budimpešte, koja odluku EU o odvajanju od ruskog gospodarstva smatra samoozljeđivanjem, dok nema utjecaja na neprijateljstva.
(TBT, Mediji)