Unatoč trenutačnom ratu između Hamasa i Izraela, Evropska unija ustraje na dugoročnom “rješenju dviju država” kada je u pitanju mir na Bliskom istoku. EU pod tim pojmom shvaća državu Izrael s jedne strane i državu Palestinu unutar granica koje su okvirno definirane prije više od 30 godina u takozvanim sporazumima iz Osla između Izraela i Palestinaca.
Vanjskopolitički predstavnik EU-a Josep Borrell ponovno je na sastanku ministara vanjskih poslova EU-a u Bruxellesu u ponedjeljak istaknuo kako se EU službeno drži “rješenja dviju država”, ali je istodobno zaključio kako je “rješenje dviju država svakim danom sve teže. Moramo razgovarati o tome, ali humanitarna kriza u Pojasu Gaze sada je prioritet”, kaže prvi diplomat EU-a. On je dodao kako je za trajno političko rješenje, potreban „pojačani angažman”.
Priznanje raste na jedanaest država EU-a
Sve države članice Evropske unije priznaju Izraelkao državu. Istodobno samo devet od 27 članica EU-a palestinske teritorije smatra državom. To bi se trebalo promijeniti ovog utorka. Naime Španija i Irska sada također žele priznati državu Palestinu u granicama teritorija Zapadne obale Jordana, istočnog Jeruzalema i Pojasa Gaze. To je u utorak učinila i Norveška koja doduše nije članica EU-a, ali njezina odluka također ima težinu.
Međutim, na ovim područjima ne postoji jedinstvena vlada. Hamas, koji je u EU-u klasificiran kao teroristička organizacija, prije rata je vladao Pojasom Gaze.
Malta i Slovenija najavile su da će priznati Palestinu čim za to dođe vrijeme. Belgija je odlučila ne dodijeliti državnost palestinskim teritorijima do daljnjega, objavila je belgijska ministrica vanjskih poslova Hadja Lahbib.
Većina zapadnoeuropskih članica EU-a nije priznala Palestinu, kao ni Velika Britanija ni SAD. Istočnoeuropske članice od Poljske do Bugarske priznale su Palestinu još krajem 1980-ih, tada kao dio Istočnog bloka, koji je bio na propalestinskoj strani. DDR je Palestinu također priznavao kao punopravnu državu. Prestankom Njemačke Demokratske Republike 3. oktobra 1990. i pristupanjem Saveznoj Republici, ovo priznanje je prestalo važiti.
Njemačka, Francuska, Italija čekaju s priznanjem
Većina država EU-a, uključujući i Njemačku, želi prihvatiti palestinsku državu ako bude mira, te ako Izrael također poduzme ovaj korak. No to je prilično malo vjerovatno. Vlada premijera Benjamina Netanyahua odbacivala je dvodržavno rješenje čak i prije aktualnog rata protiv Hamasa. S druge strane teroristička skupina Hamas odbacuje izraelsku državu i jedan od njezinih ciljeva je uništenje židovske države.
“Podržavamo uspostavu palestinske države, ali palestinska država mora priznati Izrael i biti priznata od Izraela. To svakako ne može biti palestinska država koju vodi Hamas, koji je teroristička organizacija”, rekao je talijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani, koji je trenutno i predsjedavajući skupine sedam najvažnijih industrijskih zemalja G7.
Prije nego što se ponovno ozbiljno razmotri dvodržavno rješenje, krvavi sukob između Hamasa i Izraela mora biti okončan. O tome je vladalo suglasje ministara vanjskih poslova EU-a na sastanku u Bruxellesu ovog ponedjeljka. Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock ponovno je pozvala na humanitarni prekid vatre u Gazi “kako bi se okončala patnja za taoce koji su još u zatočeništvu Hamasa i kako bi se konačno okončala patnja za ljude u Gazi”. Nakon terorističkih napada na Izrael početkom listopada u kojima je Hamas ubio 1.200 ljudi, a oteo 250, izraelska vojska pokrenula je veliku vojnu operaciju razbijanja položaja Hamasa u Pojasu Gaze.
Sudski nalog se ignorira – što sada?
No područje je daleko od bilo kakvog primirja. Hamas je ponovno ispalio rakete prema Tel Avivu iz Rafaha u Pojasu Gaze. Izraelska vojska je nakon toga granatirala izbjeglički kamp u blizini Rafaha, što je, prema palestinskim izvorima, prouzročilo najmanje 35 poginulih. “Obje strane ne poštuju naloge Međunarodnog suda pravde”, rekao je visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku Josep Borrell u Bruxellesu.
“Ovo je prava dilema. Kako međunarodna zajednica može nametnuti provedbu odluka Međunarodnog suda pravde?” – upitao je Borrell ostale ministre vanjskih poslova. Međunarodni sud pravde u Haagu naredio je u petak, na zahtjev Južnoafričke Republike, da Izrael mora odmah prekinuti vojnu operaciju u Rafahu, gradu na jugu Pojasa Gaze, i omogućiti više humanitarne pomoći.O stanju na jugu Pojasa Gaze će danas raspravljati i Vijeće sigurnosti UN-a na hitno sazvanoj sjednici.
Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock govori u ime velike većine država članica kada u Bruxellesu kaže: “Privremene mjere Međunarodnog suda pravde su obvezujuće i naravno da ih se mora slijediti. No mi svjedočimo akcijama suprotnim tome. Bilo je više raketa na Tel Aviv koje je ispalio Hamas. U isto vrijeme, vidimo da nije nikakav dobitak za sigurnost Izraela i da neće dovesti do oslobođenja niti jednog taoca ako ljudi sada gore u izbjegličkim šatorima”. Baerbock pritom aludira na izraelski napad na izbjeglički kamp, koji sada istražuje izraelsko državno tužilaštvo.
“Međunarodno pravo vrijedi za sve, to se također odnosi na izraelsko ratovanje”, rekla je njemačka ministrica. Talijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani istaknuo je kako Hamas također krši međunarodno pravo skrivajući svoje pozicije među civilnim stanovništvom.
“Bez antisemitizma glavnog tužioca”
Visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku Josep Borrell oštro je kritizirao izraelsku vladu zbog najave da se ni pod kojim uvjetima neće pridržavati naloga Međunarodnog suda. „Ne samo Međunarodni sud Ujedinjenih naroda, koji ima nadležnost nad državama, nego i Međunarodni kazneni sud, koji ima nadležnost nad pojedincima, treba tretirati s poštovanjem”, odlučan je Josep Borrell.
Glavni tužitelj Krivičnog suda u Haagu zatražio je, među ostalim, raspisivanje tjeralice protiv izraelskog premijera Benjamina Netanyahua zbog ratnih zločina. “Mi moramo pustiti sud da odluči, i to bez vrijeđanja, što misli o zahtjevu glavnog tužitelja. Nažalost, to nije slučaj. Glavnog tužioca se optužuje za antisemitizam, što se uvijek događa kada postoji nešto što se Vladi Benjamina Netanjahua ne dopada. Optužbe za antisemitizam protiv tužitelja su za nas neprihvatljive”, rekao je Josep Borrell.
(TBT,DW)
