GLOBAL
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan
zaprijetio je da će sazvati referendum o budućnosti pristupnog procesa Turske,
dok Europska unija optužuje Ankaru da se ne drži svojih ključnih preuzetih
obaveza
FOTO: Erdogan (AA)
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan
zaprijetio je da će sazvati referendum o budućnosti pristupnog procesa Turske,
dok Evropska unija optužuje Ankaru da se ne drži svojih ključnih preuzetih
obveza.
Nakon iscrpljujućeg procesa koji traje više
od pola stoljeća, je li sada došao kraj sagi o turskom putu u EU?
Do prekretnice je došlo nakon neuspjelog
državnog udara 15. srpnja kada je Bruxelles ljutito kritizirao nemilosrdan
obračun vlasti s pučistima i neistomišljenicima a Ankara je optužila Uniju da
nije pokazala solidarnost.
Turska je formalno podnijela zahtjev za
članstvom u Evropskoj uniji 1987. a pristupni pregovori su počeli 2005. Njezina
ambicija da postane dijelom EU-a datira još iz ’60-ih godina.
Analitičari izjavljuju da unatoč svim
problemima obje strane žele zadržati iluziju pristupnog procesa. Osim toga,
Bruxelles je svjestan važnosti sporazuma s Turskom za smanjenje priljeva
migranata u Evropu.
Kraj polustoljetne želje za članstvom?
Turska vlada je priopćila da bi mogla
predložiti vraćanje smrtne kazne, što je potez za koji je EU upozorio da bi
označio trenutačni kraj pristupnih pregovora.
“Na njima je da odluče idu li dalje s
Turskom ili bez nje”, upozorio je Erdogan u listopadu.
Međutim, njemački ministar vanjskih poslova
Frank-Walter Steinmeier, koji je posjetio Ankaru ove sedmice, rekao je da to
nije odluka Evrope ili evropskih prijestolnica nego Turske.
Aykan Erdemir iz Zaklade za odbranu demokratije
sa sjedištem u Washingtonu rekao je da u Bruxellesu vlada “nevoljkost” glede
prekida pristupnog postupka s Turskom.
“Nastavak evropskog puta Turske smatra se
jednim od posljednjih sredstava koje EU ima na raspolaganju za kontrolu
Erdoganovog samovoljnog vladanja”, kazao je.
Otkako su vlasti spriječile državni udar u junu,
više od 110.000 sudaca, nastavnika, policajaca i službenika suspendirano je ili
otpušteno, a 36.000 osoba uhapšeno je u velikim čistkama koje je pokrenuo
predsjednik Erdogan.
Među uhićenimaa su kolumnisti sekularnog
dnevnika Cumhuriyeta i čelnici druge po veličini oporbene Narodne demokratske
stranke (HDP).
Roy Karadag, politički analitičar sa
Sveučilišta u Bremenu, smatra da taj obračun vlasti zapravo znači “kraj turskog
pristupnog procesa”.
No, barem prema vani se čini da čelnici
EU-a žele nastavak tog procesa. Samo je Austrija na sastanku ministara vanjskih
poslova ove sedmice predložila njegovo zaustavljanje.
Visoka predstavnica EU-a za vanjsku
politiku Federica Mogherini izjavila je da je “vrlo važno da kanali ostanu
otvoreni između zemlje kandidata i partnera i EU-a”.
Glasnogovornik predsjednika Ibrahim Kalin
napisao je u listu Daily Sabah da je članstvo “strateški cilj” Turske i da
pregovore treba ubrzati a ne zaustaviti.
Budućnost sporazuma o migrantima
Prošle godine Evropa je bila suočena s
najgorom migrantskom krizom od Drugog svjetskog rata kada je više od milijun
ljudi bježeći od rata i siromaštva došlo u Evropu. većinom preko Turske.
U pokušaju zaustavljanja tog priljeva
Bruxelles i Ankara dogovorili su sporazum vrijedan šest milijardi eura prema
kojemu će Turska uzeti nazad migrante u zamjenu za novac, ukidanje viza i
otvaranje novih poglavlja u pristupnim pregovorima.
Soner Cagaptay, direktor Turskog programa u
washingtonskom Institutu za bliskoistočnu politiku, rekao je da je Evropska
unija bolno svjesna da joj je potrebna Erdoganova saradnja u migrantskoj krizi.
Erdogan bi “mogao blefirati i otići od EU-a
znajući da će EU doći k njemu na proljeće kada Egejsko more zatopli i ponovno
krenu izbjeglice”, kazao je.
(TBT, Hina)
