Predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) Milorad Dodik ponovo je privukao pažnju javnosti posjetom Minsku, gdje se susreo s predsjednikom Aleksandrom Lukašenkom. Taj posjet i najava susreta s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom baca svjetlo na gospodarske teškoće RS-a i šire geopolitičke trendove na Balkanu.
Većina drugih dužnosnika iz BiH ovih je dana boravila u Münchenu, na sigurnosnoj konferenciji, gdje su potvrdili opredijeljenost za euroatlantski put BiH. Iako je Balkan bio „u drugom planu”, zapadne zvaničnike je radovala vijest o napretku BiH u vezi s usvajanjem evropskih zakona. To je u izjavi za BH radio 1 potvrdio ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković.
Dodik je, međutim, odabrao put u Bjelorusiju. Mediji u RS-u prenijeli su da je Lukašenko podržao „dosljednu i hrabru politiku predsjednika RS-a, posebno što čvrsto zastupa interese pravoslavaca u BiH i regiji”. „Nikada nećemo zaboraviti da je Lukašenko bio u Beogradu 1999. godine kada je naš narod bombardiran”, napisao je Dodik na društvenim mrežama.
Kao lider zemlje koja je „izložena pritiscima i sankcijama“, Lukašenko „razumije poziciju RS-a i njenih političkih predstavnika koji trpe pritiske kolektivnog Zapada“, prenose mediji bliski Dodiku. Najavljena je i privredna suradnja RS-a i Bjelorusije, ali bez dodatnih informacija.
Krize i nemogućnost zaduženja
Mnogi analitičari i zapadni čelnici, posebno iz Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije i više članica Europske unije (EU), Dodika označavaju kao glavnog krivca za političku krizu u BiH, zbog čega je pod sankcijama. Predsjednik RS-a zato okreće leđa Zapadu i usmjerava se prema Istoku, dok istovremeno unutar EU-a među euroskepticima i desničarima nastoji pronaći saveznike, ali i alternativne izvore financiranja za RS.
Mediji u BiH prenose da se RS u 2024. godini namjerava zadužiti u iznosu od oko milijardu konvertibilnih maraka, pa Dodik grčevito pokušava naći novac za nedostatan entitetski proračun. Novaca nema dovoljno, a Dodik želi izbjeći krizu, kaže za DW direktor i glavni urednik portala Capital Siniša Vukelić.
Problemi s budžetom
„Nedostajuća sredstva u budžetu RS-a iznose više stotina milijuna maraka”, kaže Vukelić. Međutim, čini se da je Dodiku teško pronaći partnere s obzirom na sankcije koje su na snazi, kako protiv njega tako i protiv zemalja kojima se okreće – Rusije i Bjelorusije. Vukelić tvrdi da se Dodik nije pohvalio „konkretnim projektima s Lukašenkom”. Sugovornik DW-a kaže da je Dodiku „zatvoreno” i međunarodno tržište, jer bi se inače ponovo zadužio na nekoj od međunarodnih burzi, kao što je to činio ranije.
„Od međunarodnih financijskih institucija kao što su Međunarodni monetarni fond, Evropska razvojna banka ili Svjetska banka Dodik ne može očekivati puno, jer je službeno pod sankcijama, kao što je neslužbeno pod sankcijama i RS koju on vodi”, kaže Vukelić.
Podrška BiH uglavnom dolazila iz zapadnih zemalja
Ogromna većina konkretne financijske podrške koja je do sada došla u BiH a time i u RS kroz donacije, projekte i podršku proračunima došla je sa Zapada – iz EU-a, Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije. „Do danas iz Rusije nismo dobili u budžet nijednu marku pomoći, niti jednu marku kredita RS nikada nije dobila od Rusije, dok se nekoliko upitnih ruskih investicija, uključujući naftnu industriju, pokazalo kao potpuni promašaj“, kaže urednik portala Capital.
„Predsjednik RS-a je u zabludi jer misli da će mu proglašavanje najmoćnijih zapadnih država neprijateljima pomoći kod Putina i Lukašenka“, zaključuje Vukelić.
Dodiku „još samo fali Kim Jong Un”
„Ta osovina Dodik-Lukašenko-Putin-Erdogan (predsjednik Turske Recep Tayyip Erdoğan) ništa nije donijela RS-u“, kaže za DW Svetlana Cenić, ekonomistica i civilna aktivistica. „Tom društvu još samo nedostaje lider Sjeverne Koreje Kim Jong Un, a trčeći Orbanu, Lukašenku i Putinu Dodik samo čini nesagledivu štetu privredi i građanima RS-a“, upozorava Svetlana Cenić.
Dodikova politika prilagođava se okolnostima na međunarodnom planu, s obzirom na sankcije i ograničenja koja dolaze sa Zapada. Njegov posjet Bjelorusiji može se shvatiti kao pokušaj izgradnje alternativnih političkih veza, pored proširenja izvora financiranja za RS. Međutim, pitanje je koliko će ovi potezi biti uspješni s obzirom na kompleksnu geopolitičku situaciju.
Dodikovim mentorima odgovaraju „zamrznuti konflikti”
Dodik je svjestan da u postojećem europskom establišmentu nema sugovornika, ako se izuzme mađarski premijer Viktor Orban. Ali aktualna Dodikova politika nije bez odjeka na Istoku. Novinar i politički analitičar Željko Bajić za DW kaže da Vladimiru Putinu i Aleksandru Lukašenku odgovara to što usred Balkana imaju vatrenog pristašu, okruženog trupama NATO-a i članicama EU-a.
„Politici Moskve od raspada Sovjetskog Saveza odgovara održavanje takozvanih ‘zamrznutih konflikata’ i zašto bi se službena Moskva protivila postojanju još jedne, potencijalno opasne točke kakav je Balkan”, komentira Bajić najavljeni susret Dodik-Putin.
Brige Dodika i Lukašenka – nepoželjni na Zapadu
Sugovornik DW-a kaže da je RS-u potrebnija Moskva nego obrnuto. „Dodiku mnogo znači ako ga u Kremlju primi osobno Vladimir Vladimirovič, što predsjedniku RS-a pred vlastitim građanima jača ego, ali je Putinu mnogo važniji odnos sa zemljama globalnog juga i strateškim partnerom Kinom“, kaže Željko Bajić.
Kad je riječ o odnosu predsjednika RS-a s Lukašenkom, muče ih iste brige – nepoželjni su na Zapadu. „Ali, za razliku od Putina koji može inzistirati na euroazijskoj poziciji svoje zemlje, Dodiku i Lukašenku Evropa je preblizu da bi sebi mogli priuštiti luksuz građenja odnosa negdje drugdje“, napominje Bajić.
Politički preobražaj predsjednika RS-a
„Osim što će propagandisti u Banjoj Luci i Minsku do mile volje moći jedni drugima jadikovati o nepravednosti ‘surovog zapadnog svijeta’, mala bi se korist iz te družbe mogla izvući”, kaže naš sugovornik.
Dodikov preobražaj od perspektivnog ljevičara do desničara pod sankcijama traje skoro dvadeset godina. Njegova suradnja s liderima poput Viktora Orbana, ali i nedavni susret s delegacijom desničarskog AfD-a (Alternative für Deutschland – Alternativa za Njemačku) u Banjoj Luci, sugeriraju da on računa i na eventualne promjene u EU-u kako bi ojačao svoju političku poziciju.
Sugestije evropskih desničara
„Nije desničarsko društvo u Evropi do sada imalo priliku baviti se Balkanom i RS-om. Ali, ako ih se pažljivo sluša, postaje jasno da imaju stavove koji bi se Dodiku, ne samo mogli svidjeti, nego bi mogli postati dio njegovog retoričkog spektra“, ističe Bajić.
On podsjeća da i desničari poput AfD-a sugeriraju da bi službeni Berlin trebao promijeniti kurs te razumjeti da je „ključ za rješavanje problema na Balkanu u Beogradu” ili da je visoki predstavnik za BiH nepotreban ili „nesposoban”. „A to je muzika za uši Milorada Dodika“, kaže Bajić.
Važni su predstojeći izbori
Dodik također igra na karte „nacionalnog suvereniteta”, „samostalnosti RS-a” kao i na „povratak izvornom Daytonskom sporazumu“, što bi značilo poništavanje ključnih reformi koje su poslijeratnu BiH koliko-toliko učinile funkcionalnom državom. I to prema uputama Zapada. Takva BiH ne odgovara Miloradu Dodiku, što je i sam u više navrata potvrdio kritizirajući „nametnute” državne zakone i institucije, ali ni njegovim mentorima na Istoku.
Željko Bajić u razgovoru za DW podsjeća da većina ekstremnih desničara u Evropi gradi svoje pozicije na „suverenizmu”, odnosno smanjivanju uloge europske birokracije u Bruxellesu. Iako RS nije država a BiH nije EU, možda će europski desničari imati više „sluha“ za Dodikove zahtjeve? Željko Bajić kaže da treba sačekati europske izbore u lipnju. A potom i američke u studenome.
(TBT, DW)
