Izraelski premijer Benjamin Netanyahu iziritirao je svoje najbliže saveznike. Odlučno je odbacio rješenje o dvije države – ideju neovisne, demokratske palestinske države, koja bi postojala uz izraelsku državu. “Neću raditi kompromise kada se radi o potpunoj izraelskoj sigurnosnoj kontroli nad čitavim područjem zapadno od Jordana – a to je u suprotnosti s palestinskom državom”, napisao je Netanyahu na platformi X. To isto je rekao i američkom predsjedniku Joeu Bidenu u telefonskom razgovoru .
Međutim, rješenje koje podrazumijeva dvije države je upravo ono na čemu SAD, Njemačka i Europska unija zasnivaju svoje mirovne napore na Bliskom istoku. Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock nazvala je rješenje o dvije države “jedinim rješenjem”. Izrael može živjeti u sigurnosti samo ako Palestinci također mogu živjeti sigurno i dostojanstveno, rekla je ona.
Njemačka jedino može stalno ukazivati na ovu vezu, kaže za DW Hans-Jakob Schindler, stručnjak za Bliski istok iz međunarodne organizacije Counter Extremism Project. Izraelski planovi naseljavanja u Pojasu Gaze, kako su ih iznijela dva člana izraelske vlade, bili bi “najbolji recept da se islamistički ekstremizam među Palestincima u Gazi, a vjerovatno i šire, čvrsto usidri u budućnost”, objašnjava ovaj stručnjak.
Isto tako, “Palestinci mogu živjeti dostojanstveno, sigurno i u slobodi samo ako Izrael živi u sigurnosti”, rekla je njemačka ministrica Baerbock.
Dok su palestinske vlasti pod Mahmudom Abasom podržale ovo rješenje, Hamas je to do sada odbijao, kao i priznanje države Izrael. Prema riječima bivšeg predsjednika Hamasa Khaleda Mashaala, masakr od 7. oktobra s oko 1.200 mrtvih bio je samo uvertira: taj dan je pokazao koliko je realan “san” o vlastitoj državi “od rijeke do mora”. Tu se misli na pojas od rijeke Jordana do Mediterana, drugim riječima, Izrael bi trebao nestati kao država.
Koliko je realno rješenje o dvije države?
To komplicira i otežava njemačku bliskoistočnu diplomaciju, koja veliku vrijednost i pažnju poklanja izbalansiranosti. Njemačka podržava Izrael u njegovoj borbi protiv Hamasa u Pojasu Gaze. Ministrica vanjskih poslova Baerbock također je upozorila Izrael što se tiče zaštite palestinskih civila. Prema podacima Ministarstva zdravstva, koje kontrolira Hamas, do sada je više od 25.000 ljudi ubijeno u izraelskoj vojnoj operaciji.
Povjesničar Michael Wolffsohn je u intervjuu za njemački javni servis SWR rješenje o dvije države nazvao “glupošću” i upitao: “Kako mislite implementirati takvo rješenje?” A onda je dodao: „To je u suštini samo baljezganje, nešto što nije provedivo”. Za Wolffsona bi alternativa mogao biti savez država, odnosno konfederacija između Zapadne obale, Pojasa Gaze i Jordana. Međutim, nijedna država ne razmišlja trenutno o tom rješenju.
Egipatski diplomat Mohamed el-Baradei, bivši šef Međunarodne agencije za atomsku energiju, optužuje Zapad za licemjerje. Krajem januara on je za “Journal of International Politics and Society” napisao: “Isti političari koji sada zagovaraju rješenje o dvije države u tišini su gledali kako Izrael zauzima većinu teritorija predviđenog za palestinsku državu (aneksijom i gradnjom izraelskih naselja). Razdoblje nakon okončanja nasilja vjerojatno je posljednja šansa za pravedan i trajan mir, prije nego što cijela regija završi u plamenu.”
Optužbe protiv UNRWA-e
Za njemačku bliskoistočnu politiku stvari su se zakomplicirale nakon nedavnih optužbi protiv UN-ove agencije za pomoć palestinskim izbjeglicama – UNRWA. Kako bi učinila nešto za stradalo civilno stanovništvo u Pojasu Gaze, Njemačka već dugo izdašno financira ovu organizaciju. Ali nakon optužbi da su neki od zaposlenih također bili umiješani u masakr 7. oktobra, Njemačka je, zajedno s brojnim drugim zapadnim zemljama, privremeno obustavila pomoć. Kritičari kažu da vlada u Berlinu godinama nije pomno pratila što se radi s novcem.
Hans-Jakob Schindler opisuje UNRWA kao “kompliciranu organizaciju”, ali i kao “u osnovi jedinu humanitarnu infrastrukturu koja postoji u Pojasu Gaze”. On ističe da je veliki izazov za UNRWA to što se “svakodnevno mora nositi s Hamasom u Pojasu Gaze, zato je jasno da se ovakve stvari mogu dogoditi”.
Ali nijedna druga organizacija nema osoblje, resurse i iskustvo kao UNRWA. „Zapravo za UNRWA nema alternative”, kaže Schindler. Čak ni Izrael još nije objasnio tko bi mogao obavljati humanitarni rad u Pojasu Gaze umjesto UNRWA.
Podrška Njemačke Izraelu također postaje sve teža. Južna Afrika je čak tužila Izrael Međunarodnom sudu pravde za genocid. Još uvijek se čeka konačna presuda, ali Haški sud je privremenom odlukom pozvao Izrael da učini sve kako u vojnim akcijama njegove vojske u Pojasu Gaze ne bi došlo do genocida.
Njemačka je izričito stala na stranu Izraela kao “treća strana” u procesu, kako je nedavno objavio glasnogovornik vlade Steffen Hebestreit: “Zbog naše prošlosti, zbog holokausta, osjećamo se posebno dužnima da pažljivo razmotrimo ovo pitanje. Nisam uvjeren da izneseni argumenti opravdavaju tu optužbu.”
Zapostavljena bliskoistočna politika
Fronte se učvršćuju i zaoštravaju, a prostor za diplomatiju se, kako izgleda, smanjuje. Povjesničar Michael Wolffsohn smatra da Zapad teško može izvršiti pritisak na Izrael po pitanju rješenja o dvije države. To ne mogu čak ni SAD. “Bliski istok je vrlo, vrlo važan, kako geopolitički tako i geoekonomski za Sjedinjene Američke Države, kao i za druge države. Jedini pouzdani partner na Bliskom istoku za SAD je Izrael”, kaže Wolfsonhn za SWR. On je naglasio da i Europska unija ima “ograničene mogućnosti”. „Izrael joj je potreban, prvo u borbi protiv terorizma, a drugo u smislu vojne tehnologije”, objasnio je Wolffsohn.
Njemačka bliskoistočna politika, kaže Hans-Jakob Schindler, dugo vremena nije igrala važnu ulogu. To nije bilo zbog podrške Izraelu, već zbog toga što je Njemačka bila “previše suzdržana” u ulozi posrednika. Schindler podsjeća na djelovanje Njemačke u tzv. bliskoistočnom kvartetu koji čine SAD, Rusija, EU i UN, koji je godinama pokušavao posredovati u rješavanju krize. „Ovaj kvartet nikada nije obustavio rad, već je umro laganom, tihom smrću”, žali se Schindler. “Palestinsko pitanje je jednostavno parkirano i ostavljeno”, zaključio je.
(TBT, DW)
