Najveće svjetske brodarske kompanije i dalje zaobilaze Crveno more zbog napada Huti pobunjenika duž ključne međunarodne trgovinske rute. Kontejnerski brodovi preusmjeravaju se ka Rtu dobre nade na južnom dijelu Afrike, što produžava put za više hiljada kilometara, direktno utiče na cenu transporta iz Azije u Evropu, a svetskoj privredi preti novim inflatornim šokom.
Krajem novembra, pobunjenici Huti u Jemenu, koje podržava Iran, značajno su pojačali kampanju napada na komercijalne brodove u moreuzu Bab-el-Mandeb, između Arapskog poluostrva i Afričkog roga. Pokrenuti kao reakcija na izraelsko bombardiranje Gaze, napadi su eskalirali tokom protekle sedmice. Prošlog vikenda su napadi militanata na brod u vlasništvu danske kompanije Maersk odbijeni helikopterima sa ratnih brodova američke mornarice, što je kompaniju navelo da do daljeg obustavi sav transport tereta kroz ovu oblast. Trgovački brodovi njemačke kompanije Hapag-Lloyd takođe izbjegavaju rutu, koja predstavlja žilu kucavicu globalne trgovine na putu iz Azije u Evropu preko Sueckog kanala i Sredozemnog mora.
Suecki kanal pokriva oko 12% globalne trgovine, a brodovi na putu iz Azije do njega stižu kroz 30 kilometara širok moreuz Bab-el-Mandeb. Otprilike polovinu tereta koji se otprema kroz kanal čini kontejnerska roba. Ruta takođe omogućava vitalni prolaz za isporuke nafte iz Persijskog zaliva u Evropu i Sjevernu Ameriku.
Preusmjeravanje brodova oko Rta dobre nade znači dodatnih 3.000-3.500 nautičkih milja (6.000 km) za transport između Evrope i Azije, ili oko 10 dana više. Produženo vrijeme isporuke moglo bi dovesti do kumulativnog uticaja na vrijeme obrta u britanskim lukama i velikim evropskim čvorištima kao što su Roterdam, Antverpen i Hamburg. Očekuje se da će preusmjeravanje brodova koštati do milion dolara u dodatnom gorivu za svako povratno putovanje između Azije i Evrope, dok će na ukupne troškove pošiljaka utjecati i rast cijene osiguranja. Tankeri koji prevoze dizel i mlazno gorivo sa Bliskog istoka i Azije takođe su preusmjereni, a vjerovatno će kasniti i kontejnerske pošiljke robe široke potrošnje, sirovina, odjeće i hrane.
Globalne cijene nafte porasle su u srijedu kada je zabrinutost zbog krize u Crvenom moru pojačana izvještajima o poremećajima na najvećem naftnom polju u Libiji. Međutim, cijene sirove nafte su ostale relativno stabilne i još uvijek su znatno niže nego prethodnih mjeseci, pošto su od jeseni pale za skoro 20 dolara po barelu.
Troškovi transporta mogu imati veliki utjecaj na inflaciju. Tokom pandemije kovida, Međunarodni monetarni fond je procjenio da su uska grla u globalnom lancu snabdjevanja povećala inflaciju za oko 1 procentni poen. U normalnim vremenima, na transport otpada oko 7% ukupnih troškova dugolinijskog uvoza. Za vrijeme pandemije, taj udeo je skočio na čak 25%.
Trgovinski konsultanti kažu da su na troškove prevoza očigledno utjecale tenzije u Crvenom moru, ali da će njihov dalji utjecaj na inflaciju vjerovatno biti ograničen. Efekat se prilično sporo preliva na ekonomiju; potrebno je oko 12 mjeseci nakon skoka troškova isporuke. Ako je poremećaj vremenski ograničen, kao što bismo očekivali, vjerovatno će ga poništiti širi dezinflatorni utjecaji.
Za razliku od 2021. kada je Suecki kanal blokirao kontejnerski brod Ever Given, što je izazvalo ogromne probleme u svjetskoj trgovini, ekonomska pozadina trenutnog poremećaja u Crvenom moru bitno se razlikuje. Prije dvije godine, globalni lanci snabdjevanja su bili preopterećeni pod pritiskom naglog skoka potražnje poslije dugih karantinskih ograničenja, dok fabrička proizvodnja i globalni transport nisu bili u stanju držati korak.
Danas se inflacija hladi jer vodeće svjetske centralne banke smanjuju tražnju višim kamatnim stopama. Pošto su domaćinstva i preduzeća pod pritiskom, obim svjetske trgovine i ekonomski rast su usporeni, povećavajući izglede za recesiju u SAD, Velikoj Britaniji i zemljama EU.
Iako su zbog krize u Crvenom moru globalni troškovi transporta naglo porasli posljednjih dana, i dalje su znatno niži nego prije dvije godine. Šangajski indeks kontejnerskog tereta, najčešće korišteni indeks za tarife pomorskog prevoza za globalni uvoz iz Kine, smanjen je za više od polovine. Ekonomisti potvrđuju zebnju zbog podsjećanja na pandemijski poremećaj lanaca snabdjevanja, uz blokadu Sueckog kanala, ali ističu da su okolnosti, bar za sada, sasvim drugačije.
(TBT, The Guardian)
