GLOBAL
Jedan od najvećih
svjetskih građevinskih projekata mogao bi ugroziti egipatski način života koji
traje već milenijumima

FOTO: (Pixabay)
Preko 6.500
kilometara dugačka rijeka Nil predstavlja “žilu kucavicu” Egipta od
kada su drevni Egipćani prvi put zagazili u njenu dolinu prije više od šest
milenijuma. Ona je glavni izvor prosperiteta zemlje, jer njene vode omogućavaju
poljoprivredu, stočarstvo, jačaju transport i turizam, i pružaju električnu
energiju i zalihe pijaće vode.
Milioni današnjih
Egipćana nastavili su tradiciju i njihovi životi neodvojivo su povezani sa
Nilom. Danas, međutim, izgradnja nove brane bacila je sjenku na budućnost i
opstanak ovog načina života. Ta brana, što je najproblematičnije, uopšte se ne
nalazi u Egiptu, već u Etiopiji.
Izgradnja 4.7
milijardi dolara vrijedne “Brane velike etiopske renesanse” počela je
u aprilu 2011. godine. Struktura čija će zapremina iznositi 10 miliona kubnih
metara biće završena u julu sljedeće godine i smatra se ključnim projektom za
ambicije Etiopije da postane jedna od vodećih zemalja u energetici Afrike.
Napori da se
izgradnja pokrene počeli su u vrijeme egipatskog predsjednika Hosnija Mubaraka,
koji je tada uspeo da zaustavi projekt argumentom da je “godišnja količina
vode koje proteče kroz Egipat pitanje života i smrti. Kako je, međutim, Mubarak
svrgnut 2011. godine, radovi na brani su počeli samo šest mjeseci kasnije.
Sadašnja
egipatska vlada rekla je da Etiopija ima prava da planira svoju budućnost, ali
ne na štetu historijskih prava Egipta nad vodama Nila, što je i ozvaničeno
međunarodnim konvencijama potpisanim tokom evropske kolonijalne okupacije.
Brana će po
završetku biti visoka 175 metara, a osim što se brinu za plavljenje rijeke,
mnogi egipatski i sudanski farmeri uplašeni su i eventualnog kraha brane, što
bi dovelo do talasa koji bi priobalska sela gotovo sasvim sigurno zbrisao sa
mape
Eksperti dele
brige poljoprivrednika i smatraju da je nova brana “katastrofalna što se
tiče visine i veličine”.
Osim ove
opasnosti, Egipat je zabrinut da će projekt desetkovati energetske kapacitete
zemlje, koja je veoma ovisna od rada Asuanske brane. Vlada u Kairu već je
počela rad na diversifikaciji energetskih izvora, ali rezultati neće biti
vidljivi dovoljno brzo da se spriječi potencijalna katastrofa.
Na kraju,
poljoprivrednici su ipak ti koji će najviše osjetiti posljedice poteza
Etiopije, koja je iskoristila politički vakum između 2011. i 2013. godine. Iako
projekt ima veliku međunarodnu podršku, naročito od Saudijske Arabije, UAR i
Izraela, eksperti tvrde da postoji mnogo boljih prilika za efikasnije
energetske projekte, nego što je to “Brana velike etiopske
renesanse”. Šansu da to dokaže i nešto promjeni, Egipat je nažalost
propustio.
(TBT, MEE)






