GEOPOLITIKA
Zamjenik šefa ruske Dume Evgenyj Fedorov uputio je pismo
iranskom parlamentu u kojem se Iranu predlaže da postane sedma država koja će
priznati pripajanje Krima Rusiji.
FOTO: (Wikipedia)
Nekoliko je primjera dobre saradnje Rusije i Irana na geopolitičkom planu. Jedan
od njih je rat u Siriji. I Teheran i Moskva od 2011. pružaju bezrezervnu
podršku predsjedniku Basharu al-Assadu.
Nedavno je psotignut još jedan napredak u odnosima na
relaciji Teheran – Moskva u vezi je sa zaključenjem nedavnog sporazuma S-300
koji stoji otvoren od 2007.
Prošle sedmice je iranski ambasador u Rusiji Mahdi Sanai
objavio da je Iran primio isporuku svih S-300 bataterija koje je Rusija morala
dostaviti, što je regulirano i sporazumom.
Zvaničnici obiju strana su ovu značajnu saradnju pozdravili
kao stratešku u kratkom vremenu.
Međutim, ovo ne bi trebalo značiti da i jedni i drugi imaju
iste nacionalne interese i dijele isti stav na oko svakog pitanja, a jedno od
njih je i Krim.
Izjednačavati stratešku saradnju s jednakim nacionalnim
interesima je pogrešno.
Iznenađujuće za Teheran je da ovakva logika stoji iza pisma
zamjenika šefa ruske Dume Evgenyja Fedorova upućenom iranskom parlamentu u
kojem se Iranu predlaže da postane sedma država koja će priznati pripajanje
Krima Rusiji.
Iako iranski parlament još uvijek nije dao odgovor, najvjerovatnije
će on biti „ne, nećemo“. I prilično je logičan.
Pripajanje je bilo, a i dalje je, kamen spoticanja između
Rusije i EU, što znači da je ovo primarno rusko-evropska briga, koja nema veze
sa Teheranom.
Iransko priznavanje pripajanja Krima nije politički
kredibilno niti strateški racionalno.
Poštujući nuklearni sporazum, Teheran je krenuo drugačijim
putem, u vanjskopolitičkom smislu, u pokušaju da izbalansira odnose s ključnim
međunarodnim igračima, uključujući zemlje članice EU.
Napredak je već evidentan.
Teheran i London su imenovali ambasadore i time zaključili pet
godina duge hladne odnose.
Iransko ministarstvo vanjskih poslova je objavilo da će u
decembru početi pregovore s EU o ljudskim pravima.
U rezoluciji donesenoj u ponedjeljak s većinskim brojem
glasova, EU je predvidjela normalizaciju odnosa bloka s Iranom.
Također, izvještaj EU „Strategija EU za odnose s Iranom
nakon nuklearnog sporazuma“ naglašava potencijal za organiziraniji i strateški
odnos između EU i Islamske Republike Iran nakon Zajedničkog sveobuhvatnog plana
djelovanja (JCPOA).
Poboljšanje odnosa između Teherana i EU će sigurno utjecati
na ovisnost bloka o ruskim izvorima energije, a Moskva jednostavno ne želi da
do ovog dođe.
Osim toga, Iranu evropske veze djeluju kao politička podrška
u njegovom uzdržavanju od bliskoistočnih pitanja sa ratnohuškačkim zemljama
poput Saudijske Arabije.
Održavanje dobrih odnosa sa EU može osnažiti Iran kao dobrog
ruskog druga u pitanjima interesa, od kojih sigurno nije najmanje važno sirijska
kriza kada su obje zemlje u sporu sa Saudijskom Arabijom.
(TBT, Teheran times)
