ANALITIKA
U svojoj ranoj fazi, čistku su podržavali mnogi protivnici
Erdogana, koji su smatrali da se Gulenov uticaj u društvu treba suzbiti, iako
su bili u nelagodnoj poziciji zbog, kako kažu, predsjednikovog autokratskog
načina vladavine. Sada, međutim, mnogi kažu da Erdogan koristi propali puč kao
izgovor da ojača vlastitu moć i da cilja svoje kritičare zanemarujući vladavinu
prava
FOTO: (Profimedia)
Kandan Badem je profesor na univerzitetu u južnoj Turskoj,
socijalista je i ne vjeruje u Boga. On je izgubio posao, policija ga je odvukla
i optužila da je odan tajnovitom islamskom svećeniku koji živi u izgnanstvu u
Pensilvaniji.
Dokaz protiv njega: knjiga koju je napisao taj svećenik,
Fethullah Gulen, pronađena je u njegovoj kancelariji.
“Sve je bilo kao loš vic”, kaže Badem, koji
vjeruje da je pravi razlog zašto je bio meta taj što je potpisao peticiju
protiv rata koji vlada vodi sa kurdskim militantima. “Iz kog razloga bi
jedan akademik imao knjigu, pitam se? Kao da smo se vratili u tamu srednjeg
vijeka.”
Dva mjeseca nakon propalog vojnog udara, za koji su
zvaničnici optužili Gulenove sljedbenike, masovna čistka koju je predvodio
predsjednik R. T. Erdogan dosegla je proporcije lova na vještice, ocjenjuju
analitičari. Više od 100.000 ljudi – uključujući učitelje, oficire, sudije,
zaposlene u avio-kompanijama, čak i prodavce baklava – uhapšeno je ili je
dobilo otkaz, svi pod optužbama da su povezani sa Gulenom, koji konstantno
poriče bilo kakvu umiješanost. Sedamdesetpetogodišnji Gulen, umjereni islamski teolog
koji vodi škole i dobrotvorne ustanove širom svijeta, svojevremeno je bio
Erdoganov saveznik, prije žestokog raskola nekoliko godina ranije. Sada Erdogan
za njega kaže da je terorista.
U svojoj ranoj fazi, čistku su podržavali mnogi protivnici
Erdogana, koji su smatrali da Gulenov uticaj u društvu treba da se ukloni, iako
su bili u nelagodnoj poziciji zbog, kako kažu, predsjednikovog autokratskog
načina vladavine. Sada, međutim, mnogi kažu da Erdogan koristi propali puč kao
izgovor da ojača vlastitu moć i da cilja svoje kritičare zanemarujući vladavinu
prava.
“Nakon državnog udara, desio se trenutak nacionalnog
jedinstva, kada je Erdogan pružio ruku pomirenja svojim sekularnim
protivnicima”, ističe Mustafa Akjol, vodeći turski kolumnista koji piše
komentare za New York Times i koji je isprva podržavao čistke. “Tome sam
se nadao. Ali taj duh sve više nestaje, i postoji opravdana zabrinutost da
čistke u konačnici služe da pročiste državu od svih kritičara, a ne samo
gulenista.”
Uznemirujuće za njegove kritičare, Erdogan je nedavno
proširio čistku čak izvan pretenzija ka proganjanju gulenista, krenuvši i da
uklanja kurdske gradonačelnike i hiljade nastavnika na jugoistoku zemlje.
“On otvoreno briše cjelokupno demokratsko
društvo”, smatra Baskin Oran, profesor u penziji i istaknuti pisac.
“Bilo koga ko mu se suprotstavi.”
Oran kaže da je ostao bez posla 1980, nakon vojnog udara i
čistke ljevičara koja mu je sljedovala, ali je ipak mogao da bude vraćen na
posao. “Čak i pod opsadnim stanjem, mogao sam da odem na sud i da vratim
svoj posao”, kaže on.
Ovaj put, pod Erdoganom, tvrdi Oran, vlada želi da joj se
njeni kritičari “sklone s puta do kraja života”.
Turski zvaničnici su u posljednje vrijeme priznali da su
možda pretjerali, dok je premijer Binali Yildirim rekao da će morati osnovati
krizne centre da bi obradili zahtjeve onih koji tvrde da su nepravedno
optuženi. “Ako je napravljena greška, ako postoji bilo šta što je u
suprotnosti sa pravom i pravdom, to će biti procesuirano nakon što su radnje
završene; ispravit ćemo naše greške”, rekao je tokom govora.
Ali Erdogan i njemu podređeni nisu se nikome izvinjavali
zbog težine čistki, te i dalje tvrde da se prema većini ljudi pod sumnjom
pošteno postupalo.
“Ako neko ima bilo kakve veze sa ovom grupom ljudi koja
je pokušala da izvrši državni udar, mi nikad nećemo prihvatiti njihova
opravdanja i izvinjenja ako imamo dovoljno dokaza”, naglasio je Numan
Kurtulmuš, zamjenik premijera, u intervjuu sa uredništvom New York Times-a 7.
septembra. Ne fokusirajući se na ljude koji su direktno optuženi za
učestvovanje u državnom udaru, čistke su pročistile cijelu zajednicu ljudi koji
su možda nekad simpatisali Gulenove ideje. Dok mnogi od onih koji su ostali bez
posla, poput Badema, tvrde da nikad nisu simpatisali ideje tog svećenika, drugi
priznaju da su nekad bili Gulenovi sljedbenici, ali da nisu imali nikakvu ulogu
u pokušaju puča.
Pelin Ozjurek, 27-godišnja nastavnica, kaže da se ona
upoznala sa Gulenovim pokretom na isti način kao i mnogi drugi Turci:
pohađajući privatnu školu koju vode gulenisti, kako bi se pripremila za
prijemne ispite na fakultetu. Nju su njen suprug i otac prethodnih godina
ubijedili da napusti taj pokret, ali je ipak ostala bez posla.
Ozjurekova tvrdi da je Erdoganova islamistička vlast
licemjerna, jer su Stranka pravde i razvoja i gulenisti dugo bili u savezu.
“Ja nisam ništa više kriva nego naša vlada”,
smatra ona. “Oni su također bili simpatizeri pokreta dugi niz
godina.”
(TBT,NYT, Autori Tim Arango, Džejlan Jeginsu i Safak Timur)
