Zbližavanje Irana i Saudijske Arabije dovelo je do dubokih promjena izvan granica regionalnih sila.
Teheran je normalizirao odnose s nekoliko drugih zemalja, a u toku su napori da se uvedu promjene kako bi se stabilizirala regija i smanjile napetosti.
Ko je nedavno ponovo uspostavio službene odnose s Iranom, koji su najnoviji razvoji događaja između Teherana i Rijada i ko bi još mogao slijediti njihov primjer u poboljšanju odnosa?
Zašto neke zemlje nisu razgovarale s Iranom?
Kad su Iran i Saudijska Arabija prekinuli diplomatske odnose, posljedice su se proširile i izvan njihovih odnosa, pri čemu je nekoliko arapskih nacija također prekinulo veze s Teheranom, zajedno s nekim afričkim državama koje su se kladile na kraljevinu Saudijsku Arabiju.
Džibuti, Sudan i Maldivi su neke od zemalja koje su se distancirale od Irana u znak podrške Rijadu.
Detant između Teherana i Rijada doveo je do više kontakata između Irana i arapskih susjeda, pri čemu se iranski ministar vanjskih poslova Hossein Amir-Abdollahian sastao s Jasemom Mohamedom Albudaiwijem, glavnim sekretarom Vijeća za saradnju u Zaljevu (GCC) na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih naroda (UNGA) u New Yorku.
Detant je također potaknuo pregovore između pobunjenika iz pokreta Husi u Jemenu koji je naklonjen Iranu s jedne strane i Saudijske Arabije i međunarodno priznate jemenske vlade s druge strane, te je pomogao Siriji da ponovno bude primljena u Arapsku ligu.
Stvari su bile kompliciranije za Egipat, koji je imao nestabilne odnose s Iranom od njegove islamske revolucije 1979, koja je svrgnula posljednjeg šaha.
Tadašnji egipatski predsjednik Anwar Sadat odobrio je azil šahu Mohammadu Rezi Pahlaviju kada je pobjegao iz Irana, a on je ostao u Kairu do svoje smrti 1980. godine. Egipatsko priznanje Izraela bio je još jedan veliki faktor koji je pridonio zamračivanju odnosa.
Maroko je rekao 2018. da će prekinuti diplomatske veze s Teheranom zbog njegove navodne podrške pokretu za nezavisnost Zapadne Sahare poznatom kao Front Polisario.
Sjedinjene Američke Države nisu imale formalne odnose s Iranom od talačke krize 1980, a Kanada je prekinula svoje veze 2012. nakon što je optužila iransku državu da je “najvažnija prijetnja globalnom miru i sigurnosti u današnjem svijetu”.
Ko je obnovio veze s Iranom?
Margine Generalne skupštine UN-a u New Yorku bila su dobra prilika za iranske diplomate da sjednu sa svojim kolegama iz regije i šire.
Čini se da su sve veći napori Teherana da ponovno uspostavi dijalog s nizom aktera urodili plodom, što je dovelo do obnove odnosa s najmanje dvije zemlje.
Ministar vanjskih poslova Amir-Abdollahian sastao se u četvrtak s prvim diplomatom Džibutija Mahamoudom Ali Youssoufom i najavili su ponovnu uspostavu odnosa.
Dan kasnije, Amir-Abdollahian se sastao s Ahmedom Khaleelom, maldivskim ministrom vanjskih poslova, a njih su dvojica najavila nastavak službenih diplomatskih odnosa.
Oba dogovora dolaze nedugo nakon što su Iran i Saudijska Arabija u martu pristali obnoviti formalne diplomatske odnose u revolucionarnom sporazumu uz posredovanje Kine.
Diplomatski odnosi prekinuti su 2016. nakon što su u saudijske diplomatske misije u Iranu upali demonstranti kao reakcija na pogubljenje istaknutog šiitskog vjerskog vođe u Saudijskoj Arabiji, koja je većinski sunitska kraljevina.
Kako napreduje sporazum Teherana i Rijada?
Iran i Saudijska Arabija, koji su prvo ponovno započeli direktne razgovore uz iračko posredovanje 2021. godine, pohvalili su kako ide njihovo približavanje.
Regionalni teškaši razmijenili su ambasadore ranije ovog mjeseca i od sporazuma su u sve redovnijem kontaktu.
Iran je saopćio da je predsjednik Ebrahim Raisi prihvatio poziv saudijskih čelnika da posjeti Rijad, što je značajno putovanje koje se očekuje u doglednoj budućnosti.
Teheran, koji je ranije ove sedmice čestitao monarhiji povodom njenog nacionalnog dana, također je uputio poziv za posjetu saudijskim čelnicima.
Ministri vanjskih poslova dvije nacije djelovali su veselo kada su se ove sedmice sastali na marginama 78. sastanka Generalne skupštine UN-a i razgovarali o poboljšanju bilateralnih odnosa, uključujući zračni i pomorski promet, te omogućavanju više sportskih događaja nakon što je Teheran ugostio Cristiana Ronalda i druge nogometne zvijezde.
Amir-Abdollahian je rekao saudijskom šefu diplomatije princu Faisalu bin Farhanu Al Saudu da je Iran spreman izraditi i potpisati sveobuhvatni sporazum o bilateralnoj saradnji o čemu se raspravljalo tokom sastanka sa saudijskim prestolonasljednikom Mohammedom bin Salmanom u augustu.
Ko još sada razgovara s Iranom?
Nakon ponovnog povezivanja sa Saudijskom Arabijom, uspješno približavanje Irana i Egipta vjerovatno bi se pokazalo kao najveći sporazum.
Otprilike dvije godine Teheran i Kairo razgovaraju – uz mnogo manje pompe nego što se moglo vidjeti u pregovorima s Rijadom – uz posredovanje Iraka i Omana, dok dvije strane ozbiljno procjenjuju ponovno oživljavanje veza usred promijenjene situacije pod egipatskim predsjednikom Abdelom Fattahom el-Sisijem.
Nedavno je iranski predsjednik Raisi rekao na konferenciji za novinare u New Yorku da bi posljednji sastanak ministara vanjskih poslova dvije zemlje mogao dovesti do početka novog poglavlja u bilateralnim odnosima i da Teheran “ne vidi prepreku u uspostavljanju odnosa s Egiptom”.
Jordan i Iran također su razgovarali, ali detalji su oskudni i čini se da razgovori nisu napredovali u napredniju političku fazu budući da Amman, jedan od najvećih primatelja američke inostrane pomoći, možda neće uspjeti postići dogovor s Teheranom u vezi Izraela i Sirije.
Iran također nastoji proširiti svoje odnose sa Sudanom i Marokom, a Amir-Abdollahian izražava nadu da se formalni odnosi mogu ponovno uspostaviti.
(TBT, AL JAZEERA)
