Posjeta članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Komšića i Denisa Bećirovića Kijevu, te njihov susret sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, vrlo toplo je primljena kod građana i imala je vrlo zapažen tretman u domaćim, regionalnim, pa i svjetskim medijima.
STIŽE BURA I STRAZBURA
Potom je Evropski sud za ljudska prava u Strazburu donio presudu po osnovu apelacije koju je ovoj instanci uputio dr. Slaven Kovačević, inače savjetnik u Kabinetu Komšića, kojom potvrđuju da su građanima uskraćena temeljna građanska prava u domeni ostvrivanja prava i slobodan za izbor političkih kandidata u slučaju glasanja za kandidate za Parlamentarnu skupštinu BiH i Predsjedništvo BiH.
U osnovi presuda potpuno derogira nacionalistički koncept „legitimnog prestvaljanja“ na osnovu kojeg pravnog principa, koji više zvuči kao političko geslo, je Dragan Čović želio postaviti cijeli sistem izbornog procesa, kao što afirmira građanski princip izražavanje slobode izbora političkih kandidata.
U biti presuda koju je Kovačeć izdejstvovao u Strazburu je potvrda legitimiteta pravnog ustrojstva građanske države, odnosno legitimiteta političke borbe za građanske vrijednsoti te države što je temeljna politika na kojoj se isprofilirala Komšićeva strank DF-a. Pošto je Komšić nezvanični nasljednik političkog koncepta Harisa Silajdžića, kojeg je bio glas da se pod plaštom borbe za građansku državu bori za unitarnu Bosnu i Hercegovinu, Kovačevićeva presuda je bukvalno rehabilititrala njihove političke koncepte.
Ako se u tom kontekstu posmatra sadašnji omjer političkih snaga u Bosni i Hercegovini, u odnosu na političku krizu u koju je ova zemlja utonula od prije 3-4 godine, kada us evropskim prijestonicama kružili „non papersi“, dokumenti anonimnih autora u kojima se predlaže podjela države, onda se može konstatirati da su probosanske građanske snage, koje trenutno na međunarodnoj sceni predvode Komšić i Bećirović, u zavidnoj prednosti u odnosu na nacionalitičko-secesionistički blok stranaka koje predvode Milorad Dodik i Dragan Čović.
Svakako da je posjeta Kijevu imala pozitivan rezultat, ali eho te posjete još nije odjeknuo u punoj snazi poruke koju su tim povodom iskazali članovi Predsjedništva Komšić i Bećirović. Simbolička solidarnost Sarajeva sa Kijevom kojeg svakodnevno razara ruska armada, bila je poprilično dirljiva za cijeli svijet, posebno za Evropljane. Koliko će ta gesta za sva vremena spaliti „non paperse“, toliko će širom otvoriti vrata Evropske unije BiH. I škripa tih vrata već čuje iz Bruxellesa kroz izjave vodećih ljudi Josepa Borrellai Charlesa Micehla o nužnosti proširneja EU na Balkan.
Iako se Bakir Izetbegović kao predsjednik SDA pozicionirao uz građansku opciju na način da je njegova stranka ostala u koaliciji sa Komšićevim DF-om, te da nije pristao na sporazum sa Čovićem oko Izbornog zakona nakon mukotrpnih pregovora u Neumu i velikih pritisaka na njega, on ništa od ovoga ne dobija na rejtingu, kao što ni on ni njegova stranka SDA ništa ne profitiraju od toga.
U RALJAMA POPULIZMA I RADIKALIZMA
Međutim ova presuda u „slučaju dr. Kovačević“ je začepila usta rigidnim bošnjačkim klero-nacionalistima koji djeluju u okrilju SDA, a koji su naklonjeni ideji tzv. Bošnjačke republike. Nažalost, reisul-ulema Husein Kavazović se u posljednje vrijeme predstavlja kao zaštitnik ovih ljudi i zagovornik njihovih rigidnih ideja, što svemu tome daje ozbiljnu političku težinu, ali isto tako nanosi ogromnu štetu ugledu njega kao vjerskog poglavara.
No, kao što je iluzorno očekivati implementaciju hvaljene presude iz Strazbura,tako je iluzorno očekivati kontretnu političku pobjedu građanskih stranaka nad nacionalističkim i secesionističkim politikama u Bosni i Herecovini.
Tek su ovdje u problemu nekadašnji Komšićevi stranački drugovi i saveznici iz lijevog bloka stranaka. Pošto su oni u vlasti sa nacionalitičko-sececionistikim tandemom Čovićem i Dodikom, a deklerativno su protiv nacionalističkih politika, našli su se između dvije vatre. Stoga izbjegavaju zapaljivu retoriku, te plediraju na razgovoru i pragmatizmu. Ipak su svjesni da zbog toga gube na popularsnoti, dok njihovi političkim oponentima rejting raste.
Zato se predsjednik SDP-a Nermin Nikšić, nakon što je državni Dom naroda usvojio važne evropske zakone, pokušao parirati oponentima tvrdeći da Trojka, za razliku odnjih, radi ono što je obećala građanima.
“Obećali smo da ćemo usvajati reformske zakone, to i radimo. Obećali smo da ćemo ispunjavati prioritete za pristup Evropskoj uniji, i to radimo. Govorili smo da se nećemo baviti populizmom, već samo konkretnim zadacima, i to radimo. I nastavit ćemo i dalje raditi u interesu građana, a drugima ćemo prepustiti da narodu prodaju maglu, kao što to rade zadnjih 30 godina”, naveo je Nikšić.
On je dalje naveo da bi se dobivanjem kandidatskog statusa otvorio prostor za korištenje finansijske podrške EU.
“Kao vid podrške integraciji, EU je najavila izdvajanje 14,5 milijardi eura za narednih sedam godina za zapadni Balkan. Pored toga, dodatnih šest milijardi, od kojih su dvije milijarde grant sredstava, a četiri milijarde su predviđene za projekte na prostoru zapadnog Balkana koje bi trebale ubrzati i olakšati tranziciju u EU”, rekao je Nikšić.
Istim povodm se oglasio i ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković.
“Usvajanjem zakona napravljen je najveći iskorak na putu prema EU. Očekujemo da se u izvještaju o BiH zabilježi veliki napredak naše zemlje i da lideri EU shvate da je krajnje vrijeme za otvaranje pregovora.
Informacije kojim raspolažemo govore da će takva odluka biti donesena“, slavodobitno je izjavio Konaković.
Doduše Konaković priznaje da je moguće da je ovakva politika Trojke rizična i da je svjestan da gube glasače.
„Da smo izlazili sa sastanaka, napuštali sjednice, ispaljivali populističke izjave, ovih zakona ne bi bilo.
Mi bi skupili jeftine političke poene, bio bi poneki ekstra glas, a naša domovina ostala zarobljena u raljama populizma i radikalizma“, pravda se Konaković.
Na koncu, ako bismo baš odstranili populizam i realno pokušali izvagati omjer snaga, pa stavili na jedan tas vage Komšićevu i Bećirevićevu posjetu Ukrajini, te presudu dr. Kovačevića, a na drugi Nikšićeve obećane milijarde od EU i Konakovićev muštuluk za otvaranje pregovora sa EU, sigurno bi pretegnuo prvi tas!
(TBT, Tim za analitiku)
