GLOBAL
Kolumbijci će u
nedjelju na referendumu odlučiti hoće li ratificirati historijski mirovni
sporazum između vlade i marksističkih pobunjenika i tako okončati 52-godišnji
sukob u kojem je poginulo gotovo četvrt miliona ljudi, a više miliona je
raseljeno
FOTO: Santos,
Londono (AFP)
Kolumbijski predsjednik Juan Manuel Santos i
marksistički pobunjenički vođa Timošenko potpisali su u ponedjeljak u
kolumbijskom gradu Cartageni historijski mirovni sporazum kojim je formalno
završen oružani sukob koji je trajao od 1964. godine u kojem je sudjelovalo
nekoliko pobunjeničkih skupina krajnje ljevice, paravojske krajnje desnice i
oružane snage. U polustoljetnom sukobu je poginulo gotovo 250.000 ljudi, 45.000
je nestalo a 6,9 miliona je raseljeno.
Nakon četiri
godine mirovnih pregovora na Kubi, 65-godišnji Santos i Timošenko – što je
ratni nadimak 57-godišnjeg čelnika Revolucionarnih oružanih snaga Kolumbije
(FARC) Rodriga Londona – rukovali su se po prvi puta na kolumbijskom tlu ispred
stotina uzvanika i hemijskom olovkom načinjenom od recikliranog metka potpisali
mirovni sporazum.
Ulog na
nedjeljnom referendumu je golem i kolumbijska vlada priznaje da nema nikakav
“plan B” ukoliko se glasači izjasne protiv sporazuma. Ankete, međutim, idu u
prilog ratifikacije sporazuma jer najnoviji rezultati ispitivanja javnog
mnijenja pokazuju da 62 posto Kolumbijaca podupire sporazum, a 25 posto mu se
protivi.
Kolumbijcima je
dosta rata iako je, kako piše Reuters, mnogima muka od ustupaka prema FARC-u,
skupine koju su neke sile stavile na popis terorističkih organizacija.
“Mirovni proces je
završen. Ne dijelim mišljenje da bi, u slučaju da na referendumu pobijedi glas
“ne”, ponovo mogli početi pregovore”, kazao je Humberto de la Calle, glavni
vladin pregovarač u mirovnim pregovorima.
“Glasati protiv i
misliti da u sporazumu možemo popraviti sve što želimo je iluzija. Ovo je
najbolji mogući sporazum”, pojasnio je Humberto de la Calle.
Mirovni sporazum,
koji ima gotovo 300 stranica, objavljen je tako da ga Kolumbijci mogu proučiti
prije glasovanja. Glasači će 2. listopada odgovoriti s da ili ne na pitanje:
“Podržavate li sporazum koji će prekinuti oružani sukob i omogućiti izgradnju
stabilne i trajne nacije?”.
Kako bi pokazala
svoju potporu sporazumu, Europska unija u ponedjeljak je skinula FARC sa svog
popisa terorističkih organizacija. Američki državni tajnik John Kerry je kazao
da službeni Washington također razmišlja o sličnom potezu, te je obećao 390 miliona
dolara za Kolumbiju kako bi podržao mirovni proces.
Predstavnici
dviju strana finalizirali su dogovor 24. august u Havani nakon gotovo četiri
godine pregovora. Sporazum uključuje odredbe o uključivanju FARC-a u politički
život, osnivanje suda za ratne zločine, reforme u ruralnom sektoru i
reintegraciju demobiliziranih gerilaca u građanski život.
U sljedećih pola
godine, oko 8000 preostalih boraca FARC-a bit će razmješteno u 23 regije u
zemlji gdje će predati oružje u procesu koji će nadgledati UN.
Uprkos olakšanju
širom zemlje jer su okončana krvoprolića i otmice koji su se događali zadnjih
desetljeća, sporazum je izazvao podjele u četvrtoj po veličini južnoameričkoj
ekonomiji. Neki, uključujući utjecajnoga bivšeg predsjednika Alvara Uribea,
ogorčeni su što sporazum dopušta pobunjenicima da uđu u kongres, a da nisu
odslužili zatvorsku kaznu.
Po sporazumu,
FARC će do 2018. imati predstavnike u kongresu bez prava glasa, a nakon toga do
2026. imat će deset predstavnika s pravom glasa neovisno o izbornim
rezultatima.
(TBT, Hina)
