Tri stranke koje čine bošnjačko-građanski blok u vladajućoj koaliciji u BiH optužile su lidera bosanskih Srba Milorada Dodika za izravno kršenje Daytonskog sporazuma sugerirajući kako suradnja s njim u ovakvim okolnostima više nije moguća te da ga treba procesuirati i skloniti s političke scene.
Pada oktroirana vlada
Nakon što je Dodik ranije tOkom dana potpisao uredbu o stupanju na snagu spornih zakona donesenih u parlamentu Republike Srpske, unatoč činjenici da ih je visoki predstavnik Christian Schmidt obvezujućom odlukom poništio 1. jula, u SDP-u BiH, Narodu i pravdi (NiP) i Našoj stranci (NS) zaključili su kako opstanak vladajuće koalicije s Dodikom više nije moguć. Uz Dodikov Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u koaliciji je još i HDZ BiH.
“Novi potezi Milorada Dodika predstavljaju kršenje Daytonskog sporazuma, što je izravno ugrožavanje mira u Bosni i Hercegovini, ali i cijeloj regiji”, stoji u zajedničkoj izjavi tri stranke.
“Na žalost, svjedočimo da je Dodik odbio i odbija konstruktivni rad u interesu svih građana Bosne i Hercegovine, pa i samog bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpske. Sada je očito da nikakve opomene neće zaustaviti rušitelje ustavnog poretka, zato je nužno da se na ovakve napade na državu, državne institucije i sveukupni mir odgovori odlučno i konkretno”, dodaje se.
Pozvali su pravosudna tijela da reagiraju i procesuiraju Dodika jer je on svojim potpisom počinio kazneno djelo neprovođenja odluka visokog predstavnika za što je propisana višegodišnja zatvorska kazna te zabrana političkog djelovanja.
Međunarodnoj su zajednici istodobno uputili poziv da podupre visokog prestavnika u korištenju tzv. bonskih ovlasti što je zapravo poziv na Dodkovu smjenu, a NATO da rasporedi svoje snage u BiH, posebice na području distrikta Brčko.
Zaključili su kako je vrijeme da svi shvate kako je Dodikov SNSD zapravo “partner Rusiji za rušenje mira u BiH”.
Zbog Dodikova potpisivanja spornih zakona tokom dana je reagirala i ambasad SAD u BiH izjavom u kojoj su naveli kako je to “smišljeni napad na ustavni poredak i državu BiH”. Upozorili su kako će svi koji to rade snositi posljedice
Ono što Konakoviću nije jasno
Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković sastao se 08. jula 2023. godine sa zamjenikom pomoćnika državnog tajnika SAD-a i posebnim izaslanikom za Zapadni Balkan Gabrielom Escobarom na marginama dvodnevne Međunarodne konferencije Dubrovnik Forum 2023.
Naveo je kako međunarodnim zvaničnicima nije jasno da se neko u ovom trenutku u BiH odlučuje za konfliktnu politiku.
Ono što Konakoviću i njegovim zapadnim sagovornicima nije jasno napisao je Andreas Ernst u komentaru za švicarski list Neue Zürcher Zeitung (NZZ).
„Milorad Dodik, predsjednik srpskog entiteta BiH, ponovo planira otcepljenje od države. Uradio je to bezbroj puta. Ali ovog puta je važno da se pažljivije sasluša šta Dodik govori – a prije svega da se pažljivije pogleda šta radi. Jer, eskalacijom problema oko Kosova, pogoršali su se i okvirni uvjeti za Bosnu”, piše švicarski list.
„Dodik govori o organiziranju referenduma prije kraja ove godine” piše NZZ i podsjeća da je „parlament RS 2021. takođe preduzeo prve korake u tom pravcu. Ali ruska invazija na Ukrajinu u februaru 2022. je zakočila Dodikove planove. Dodik je primjetio da u EU i SAD postoji nulta tolerancija za eksperimente na Zapadnom Balkanu. Njegov manevarski prostor se brzo smanjio na nulu”.
Nije BiH u krizi – već Dodikova vladavina
„Šta se od tada promjenilo, da Dodik ponovo stavlja na sto referendum?”, pita se autor i odmah potom kaže da to sigurno „nije neka teška kriza u Bosni”.
„Nije država u krizi, već Dodikova vladavina. U jesen 2022. pobjedio je za dlaku. Neizvjesno je da li bi mogao ponoviti taj uspjeh. Dvije decenije je krojio politiku države i za to vrijeme pomogao sebi i svojoj porodici da dođu do ogromnog bogatstva. Mnogi građani su ga jednostavno siti. Dakle, samoiscenirana kriza odgovara kontroverznom ocu zemlje”.
Kriza u BiH bi odgovarala Vučiću
„Pored toga ima i nešto drugo: Sukob Srbije i Kosova ulazi u završnu fazu”, smatra Andres Ernst. „Svima je u suštini jasno da će Beograd pre ili kasnije morati da prihvati nezavisnost svoje bivše pokrajine. Bar de fakto. Dakle, kriza u Bosni i Hercegovini odgovarala bi i predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću. Ponovo bi mogao da se predstavi kao garant stabilnosti i vjerovatno ponovo da odloži priznanje Kosova”.
„Osim toga”, piše dalje NZZ, „Vučić bi ponovo mogao da pokrene srpsko pitanje: po Vučićevoj računici, ako izgubimo Kosovo i tamošnje Srbe, onda bismo trebali biti obeštećeni teritorijom bosanskih Srba”.
Autor zatim objašnjava, „da je ta ideja, konkretno – razbijanje Bosne, izuzetno opasna. Njeno sprovođenje bi vjerovatno dovelo do rata. Ipak, očigledno da ovakvi misaoni eksperimenti ponovo uživaju izvjesno prihvatanje među diplomatama sa Zapada”.
Sankcije lično Dodiku
„EU se treba tome oštro suprotstaviti” smatra Ernst i nastavlja: „Ali ne slanjem više vojske u Bosnu, kako zahtjevaju britanski parlamentarci. A ne ni tako što Visoki predstavnik donese mjere koje zbog nedostatka legitimiteta i autoriteta ne može sprovesti”.
Na kraju komentara NZZ piše: „Jer još jednom: nije Bosna u krizi, nego Dodik. On lično mora biti sankcioniran. Zabrana putovanja u EU i istraga o njegovoj finansijskoj situaciji bili bi razuman početak. A Vučiću mora biti jasno: gubitak Kosova ne može nadoknaditi Bosna”.
(TBT, Tim za analitiku)
