“Ovo je prva tehnologija u povijesti koja stvara priče”, kaže Yuval Harari, izraelska intelektualna superzvijezda, a piše ugledni britanski Telegraph. Misli, naravno, na umjetnu inteligenciju. Za Hararija ništa ne može biti veća demonstracija moći od stvaranja priča. Jer po njegovom mišljenju, naše kolektivno vjerovanje u “priče” – između ostalog o vjeri, financijama i naciji – potaknulo je dominaciju čovječanstva nad Zemljom. Novac nam je, na primjer, omogućio da napredujemo, ali kakva je vrijednost novčanica ako ih trgovac odbaci kao samo komad papira?
Sada AI može isplesti i takve čarolije, pokazujući da je potencijal tehnologije za veliko dobro i veliku štetu, a koji se nekoć smatrao dalekim i teorijskim, sada neposredan i stvaran. Zato je Harari dodao svoje ime u peticiju prošlog mjeseca, koje su potpisale tisuće stručnjaka uključujući Elona Muska, pozivajući na moratorij na istraživanje softvera kao što je Chat GPT i ostali AI modeli sposobni komunicirati s ljudima u gotovo uznemirujuće nijansiranom, kreativnom tekstu.
“Nova generacija umjetne inteligencije ne širi samo sadržaj koji ljudi proizvode. Može sam proizvesti sadržaj”, kaže Harari. “Pokušajte zamisliti što znači živjeti u svijetu u kojem većinu tekstova i melodija, a zatim TV serija i slika stvara neljudska inteligencija”, upozorava.
Trivijalni primjeri već postoje. Prošle sedmice je jedan njemački časopis bio naveliko kritiziran zbog objavljivanja nečega što je izgledalo kao ekskluzivni intervju s Michaelom Schumacherom, iako je zapravo tekst generirao AI oponašajući paraliziranog bivšeg vozača utrka. Harari sugerira da će umjetna inteligencija uskoro ići mnogo dalje, evocirajući svijet u kojem “idete na internet i raspravljate s nekim o nekom političkom pitanju. Možda vam čak pošalju video kako razgovaraju. Ali iza toga ne stoji osoba. Sve je AI.”
“Ovo je posebno prijetnja demokratijama, mnogo više nego autoritarnim režimima. Jer se demokratije oslanjaju na javni razgovor”, kaže Harari. “Demokratija je u osnovi razgovor. Ljudi razgovaraju jedni s drugima. Ako razgovor preuzme AI, demokratiji je kraj.”
“Nacistički režim temeljio se na tehnologijama poput vozova, struje i radija. Nisu imali alate poput umjetne inteligencije”, kaže Harari. “Novi režim u 21. stoljeću imat će puno moćnije alate. Dakle, posljedice bi mogle biti daleko katastrofalnije. Ovo je nešto što ne znam može li čovječanstvo preživjeti.”
Čak i banalnije posljedice imaju potencijal biti revolucionarne, kaže. “Još jedna opasnost je da bi se mnogi ljudi mogli naći potpuno bez posla, ne samo privremeno, već bez osnovnih vještina za buduće tržište rada. Mogli bismo doći do točke u kojoj ekonomski sustav vidi milijune ljudi kao potpuno beskorisne. Ovo ima strašne psihološke i političke posljedice.”
Autonomija umjetne inteligencije čini prijetnju tako pluralnom, objašnjava. Ipak, čini se da je čak i Harari, koji je svoje ime stekao zahvaljujući složenim temama, frustriran svojom nesposobnošću da natjera nas ostale da to shvatimo jednako duboko kao on.
“Moramo shvatiti da je AI prva tehnologija u povijesti koja može sama donositi odluke. Može donositi odluke o vlastitom korištenju. Također može donositi odluke o vama i meni. Ovo nije predviđanje budućnosti. Ovo se već događa.”
(TBT, Mediji)
