Za sunitsku većinu, dan je obilježen postom i posebnim molitvama u džamijama. Za šiitske muslimane obilježava se godišnjica ubistva Huseina, unuka poslanika Muhameda (a.s.), tokom bitke kod Karbele, te je stoga dan žalosti.
Šiitski obredi na taj dan uključuju živopisne predstave koje ponavljaju događaje iz bitke, pri čemu vjernici preuzimaju ulogu Huseina i njegovih sljedbenika dok su se borili protiv Omajadskih snaga lojalnih kalifi Jezidu I.
Bitka se odigrala 680. godine nove ere i iako je postala jedan od uzroka podjele između šiita i sunitskih muslimana, dogodila se mnogo prije nego što su se iskristalizirale vjerske razlike između sunitskih i šiitskih frakcija.
Na primjer, suniti također poštuju Huseina, a mnogi također negativno gledaju na Jezida, koji je često kritiziran zbog njegove bezbožnosti.
Iako neki sunitski muslimani učestvuju u ceremonijama žalosti za Huseinom, posebno sljedbenici sufijskih tradicija, događaji su manje intenzivni od njihovih šiitskih kolega.
Jedan kontroverzni aspekt šiitske žalosti za Huseinom je praksa među nekima samobičevanja, ili tatbira. Mnogi vodeći šijitski islamski pravnici, uključujući rahmteli iranskog vođu Ajatolaha Homeinija, ili su osudili taj čin ili su tvrdili da je on suvišan u modernoj eri, ali manjina vjerskih ličnosti i dalje naglašava njegovu važnost, obično uz upozorenje da neće biti štete onima koji učestvuju u ritualu.
Bliskoistočno oko pobliže sagledava dan i kako ga obilježavaju muslimani.
Šta je Ashura?
Za muslimane, Ašura označava dan kada je Bog oslobodio Izraelce, predvođene prorokom Musom (Mojsijem), od tiranije egipatskog faraona razdvajanjem Crvenog mora, čime im je omogućio da bezbedno pređu.
Dan se obilježava uz post i vjerske ceremonije, uključujući propovijedi i zajedničke obroke u sunitskim zajednicama.
Za šiitske muslimane, značaj ovog dana također proizlazi iz toga što je godišnjica smrti Huseina, koji se poštuje kao imam, odnosno zakoniti vođa muslimanske zajednice.
Dvanaestorica šiija, kao što ime govori, prepoznaju 12 nasljednika poslanika Muhameda (a.s.) koji potiču od njega preko njegove kćeri Fatime i rođaka i zeta Alija, koji je prvi imam.
Husein je treći od ovih nasljednika, a bitka kod Karbele označava vrhunac njegovih pokušaja da preuzme vodstvo nad muslimanskom zajednicom od Omajada pod Jezidom.
U krvavom sukobu u blizini rijeke Eufrat u današnjem Iraku, Husein i većina njegovih sljedbenika su ubijeni. Za šiite, Huseinovo mučeništvo predstavlja plaćanje krajnje cijene u potrazi za pravdom i pravednošću, pa je zbog toga do danas oplakivan u njegovom svetištu u Kerbeli, kao i na ceremonijama žalosti širom muslimanskog svijeta.
Linija imama nastavila bi se preko Huseinovog preživjelog sina, koji se također zvao Ali. Za Dvanaestorce, linija se zaustavlja kod dvanaestog imama, Muhameda al-Mahdija, koji je u šiitskoj tradiciji nestao u okultaciji i vratio će se da najavi Sudnji dan.
Kada je Ashura?
Ašura se obilježava desetog dana muharrema, prvog mjeseca islamskog lunarnog kalendara, koji se smatra jednim od najsvetijih mjeseci u islamu.
Ašura pada ili 17. i 18. avgusta po gregorijanskom kalendaru, u zavisnosti od metode posmatranja mjeseca koja se koristi za određivanje početka muharrema.
Zašto se zove Ašura?
“Ašura” dolazi od arapske riječi za broj deset, a riječ muharram dolazi od arapske riječi haram, što znači zabranjeno.
Prema islamskoj tradiciji, mjesec muharem je bio jedan od najsvetijih mjeseci kalendara, tokom kojeg je ratovanje bilo zabranjeno.
Koji je vjerski značaj?
Muslimani koji poste na dan Ašure vjeruju da će im Bog oprostiti grijehe iz prethodne godine.
Prema Kur'anu, Bog je zatim naredio Musau da udari more svojim štapom, uzrokujući da se more razdvoji. Musa je tada počeo postiti na dan Ašure kao oblik obožavanja i zahvalnosti Bogu što je spasio sebe i svoje sljedbenike.
Poslanik Muhamed (a.s.) je ohrabrivao muslimane da poste devetog i desetog muharrema, kako bi se muslimani razlikovali od drugih vjera. Iako post nije obavezan, mnogi muslimani se odlučuju da ga poštuju.
Kako ga obilježavaju muslimani šiiti?
Šiitski propovjednici će držati propovijedi i prepričavati historiju bitke kod Karbale. Neki će također recitovati poeziju koja se odnosi na Husein život, ističući njegove vrline.
U mnogim dijelovima Iraka i Irana održavaju se velike javne predstave, marševi i procesije pred hiljadama ljudi koji se okupljaju da oplakuju i obilježavaju taj događaj.
“Igre strasti” imaju za cilj da istaknu značaj Huseinove žrtve i izazovu emocionalni žar neophodan da se traga za pravdom. Neki učestvuju u tatbiru, koji je zabranjen u nekim okruzima, ali se još uvijek održava za vrijeme Ašure. Upotreba oštrica, lanaca i drugih predmeta za prebijanje samog sebe simbolizira žrtvu i borbu.
Kao što je ranije spomenuto, mnogi svećenici ne gledaju na ovu praksu, a mnogi vjernici biraju da žale na alternativne načine, kao što je davanje krvi.
Tokom perioda muharrema, šiitski vjernici će često nositi crno kao simbol žalosti i tuge. Mnogi će ovo vrijeme iskoristiti kao priliku da izvuku pouke iz Huseinovog života.
(TBT, MEE)
