Kamal al-Khatib nije bio iznenađen kada je čuo izvještaje da će Saudijska Arabija dozvoliti direktne izraelske letove za Jeddah, prevozeći palestinske hodočasnike koji žele doći do Meke.
Pismo je bilo predugo na zidu, kaže istaknuti propovjednik i politička ličnost koja predstavlja palestinske građane Izraela.
“Oni ga žele prodati kao da ova [normalizacija] donosi vjersku korist i korist Palestincima, što je očigledna laž”, rekao je Khatib, koji ima sjedište u gradu Kafr Kanna na sjeveru Izraela, za Middle East Eye.
Saudijska Arabija je u petak saopćila da će otvoriti svoj zračnu liniju za sve avioprijevoznike, otvarajući put za više preleta prema i iz Izraela, u odluci koju je pozdravio američki predsjednik Joe Biden uoči svoje prve posjete kraljevstvu.
“Ako je izraelskoj vladi toliko stalo da s lahkoćom ispunimo svoje vjerske dužnosti prema Meki, onda bi nam prvo trebalo dozvoliti da uđemo u džamiju al-Aksa u Jerusalemu bez ograničenja, zabrana, barikada i napada na vjernike”, dodao je Khatib.
CNN i izraelski emiter Kan 11 izvijestili su u srijedu da će Saudijska Arabija uskoro objaviti sporazum kojim će se dopustiti direktni izraelski letovi iz Tel Aviva u Jeddah za pružanje usluga palestinskim građanima Izraela koji žele obaviti hadž i umru.
Saudijska generalna uprava za civilno zrakoplovstvo (GACA) saopćila je u petak da je zračni prostor zemlje sada otvoren za sve prevoznike koji ispunjavaju njene uslove za prelet, u skladu sa međunarodnim konvencijama koje kažu da ne bi trebalo postojati diskriminacija između civilnih aviona.
Izvještaji dolaze s tim da je i sam američki predsjednik Joe Biden u petak trebao letjeti direktno iz Tel Aviva u Jeddah, postajući prvi američki lider koji je to učinio, što je još jedan znak zagrijavanja odnosa u regiji u kojoj su zabrane direktnih putovanja nekada bile produžetak dubokih neprijateljstvo između Izraela i njegovih arapskih susjeda.
Ove korake, zajedno sa višemjesečnim nagađanjima i raznim izvještajima, Palestinci vide kao način da se utre put za normalizaciju odnosa između dvije zemlje.
Ali mnogi palestinski građani Izraela vide ciničnu namjeru iza tog poteza, iako priznaju da će neki preferirati pogodnost direktnih letova za Saudijsku Arabiju, umjesto trenutnih ruta koje zahtijevaju da putuju kroz Jordan.
“Ovo se očito ne radi o slobodi ili udobnosti obožavanja Palestinaca”, rekao je Khatib. “Ako je tako, šta je onda sa Palestincima na Zapadnoj obali, Jerusalemu i Gazi?”
„Otrovni mamac’
Dok mnogi palestinski građani Izraela u principu odbijaju mogućnost direktnih letova, vjernicima će biti teško bojkotirati novu rutu, rekao je Khatib.
Trenutno palestinski državljani Izraela koji žele da stignu do Meke moraju prvo putovati do Jordana, najčešće u starim i dotrajalim autobusima.
Tamo se od njih traži da plate do 35.000 izraelskih šekela (10.000 dolara) da bi dobili privremeni jordanski pasoš, jer Saudijska Arabija ne dozvoljava ulazak vlasnicima izraelskih pasoša, rekao je jedan hodočasnik koji je razgovarao za MEE.
Putovanje je često zamorno i, ponekad, ponižavajuće, rekli su hodočasnici, a direktni letovi bi mogli biti previše dobri da bi ih odbili.
“Obični ljudi ne znaju mnogo o [uticaju] normalizacije. Oni samo žele udobno putovanje kako bi izvršili ovu vjersku dužnost”, rekao je za MEE Mohammed Ahmed iz Kafr Qare, u blizini Haife.
“Politika je politika, ali mi želimo ono što nam je lakše”, dodao je Ahmed, koji uskoro planira otići u Umru.
Na kraju, vjeruje Ahmed, ni na koji način neće biti tolikih ekonomskih uticaja na Izrael, a normalizacija će se desiti bez obzira na to.
Za Khatiba, ovi letovi se koriste kao “otrovni mamac” za integraciju Izraela u arapski i muslimanski svijet, koristeći patnju ljudi na trenutnoj ruti preko Amana u svoju korist.
“Mnogi ljudi, nažalost, vjerovatno neće poslušati pozive na bojkot, jer će ih namamiti udobnost direktnog leta, posebno ako možda ne razumiju eventualne negativne posljedice normalizacije”, dodao je.
Iako Saudijska Arabija zvanično ne priznaje Izrael, veze između dviju zemalja su se posljednjih godina zagrijavale, a diplomatija se često vodila u tajnosti.
U novembru 2020., bivši izraelski premijer Benjamin Netanyahu navodno je tajno odletio u Saudijsku Arabiju da se sastane sa prestolonaslednikom Mohamedom Bin Salmanom i američkim državnim sekretarom Mikeom Pompeom.
To je došlo tri mjeseca nakon što je Izrael potpisao sporazume o normalizaciji s nekoliko arapskih zemalja, uključujući UAE, Bahrein, Maroko i Sudan.
Rijad je podržavao sporazume koje su posredovali SAD, ali nije preduzeo taj korak.
Ali već mjesecima izvještaji sugeriraju da se radi na formalnoj normalizaciji odnosa između Saudijske Arabije i Izraela.
Prošlog mjeseca otkriveno je da SAD formuliraju “mapu puta za normalizaciju” uoči Bidenove posjete Bliskom istoku, koja će, prema neimenovanim izraelskim zvaničnicima, doći “postepenim napredovanjem korak po korak”.
Iako nije isključio normalizaciju, Rijad je priznavanje Izraela dugo uvjetovao uspostavom nezavisne palestinske države unutar granica iz 1967. godine, kako je to postavila Arapska mirovna inicijativa, čija se perspektiva ne može ostvariti u skorije vrijeme.
Saudijsko-palestinska solidarnost
U gradu Umm al-Fahm na sjeveru Izraela, Taha Ighbariya je ravnodušno gledao izvještaje o izgledima za normalizaciju. Tokom svog života, iz principa je bojkotovao posjetu Saudijskoj Arabiji, čak i za hadž.
On kaže da za vladu koja se promovira kao zaštitnika Svetih mjesta i predstavnika muslimanskih pitanja da vodi “unutrašnji represivni režim” nije vrijedna podrške.
“Neću plaćati novac i promovirati režim koji kontrolira ove svete zemlje pod maskom služenja Božjim gostima”, rekao je za MEE Ighbariya, koji radi kao novinar u gradu koji se graniči sa Zapadnom obalom.
“Ovdje se ne radi samo o normalizaciji, koliko god ona bila važna – ona ide dalje od toga. Ovo je nepravedan režim koji ima apsolutnu vlast nad svojim stanovništvom”, dodao je on.
Sve do kasnih 1970-ih, palestinski državljani Izraela nisu mogli obaviti hadž iz različitih razloga, uključujući i podvrgavanje izraelskom vojnom stanju do 1968. godine.
Kao rezultat toga, čitava generacija je otišla bez hadža, s dobrim razlogom, rekao je Ighbariya, dodajući da ni današnja generacija nije ništa drugačija.
Saudijski narod i kraljevska porodica dugo su zagovarali palestinsku borbu kao glavni uzrok muslimana. Često uz službene saudijske blagoslove, Saudijska Arabija je nekada bila važan izvor finansiranja kampanja za palestinsku stvar, uključujući podršku oružanom otporu.
Vrhunac saudijske solidarnosti s Palestinom nastupio je 1973. godine, kada je kralj Faisal, koji je jednom rekao da mu je najveća želja “da se moli u Jerusalemu”, povukao saudijsku naftu sa svjetskih tržišta u znak protesta zbog zapadne podrške Izraelu tokom oktobarskog rata između arapskih zemalja.
Današnja promjena politike nije nužno odraz osjećaja u saudijskoj javnosti, smatra Khatib, pogotovo jer su mnogi uticajni oponenti u kraljevstvu iza rešetaka.
Preovlađujući osjećaj u Saudijskoj Arabiji i širom muslimanskog svijeta, smatra on, i dalje gleda na interese Meke, Medine i Jerusalema kao jedno te isto.
“Znamo da Saudijski narod voli Palestinu i da nema pravo glasa u ovome. Znamo da su pod represivnim režimom koji je koristio religiju decenijama kako bi ostvario svoje interese”, rekao je on. “Oni koji zanemaruju džamiju al-Aksa ne mogu tvrditi da štite Meku i Medinu.”
(TBT, MEE)
