BUSINESS
Avanturizam ili
pametna investicija? Sve više ljudi iz Evrope kupuje stanove na albanskoj obali
– ne samo zbog klime i mora već i zbog veoma povoljnih cijena
FOTO:
(Thinkstock)
Albanija je dugo
važila kao “slijepa mrlja“ Evrope. Stranci koji su tamo ljetovali često su
smatrani avanturistima.
Međutim, danas se
mnogi Evropljani odlučuju i na još veću avanturu – kupuju nekretnine na
albanskoj obali. Svein Augland je jedan od novih stanovnika ove države – prošle
godine je kupio stan u Sarandi.
“Znao sam
samo da je Albanija bila zemlja tvrdog komunizma i slušao sam zastrašujuće
priče o tamošnjoj mafiji. Supruga mi je skrenula pažnju na tu zemlju, i tako je
putovanje počelo“, prisjeća se ovaj Norvežanin.
“Moj prvi
utisak: predivna klima, malo turista, ljubazni ljudi i vrlo zdrava hrana.
Najvažnije je što je do Albanije lako doći iz Norveške, jer ranije smo imali
kuću u Brazilu“. Kaže da ga Albanija podsjeća na Italiju i Grčku i da je u
poređenju sa njima još uvek „netaknuta“.
Više britanskih
kupaca poslije referenduma
Pored Norvežana kao
što je Svein Augland, ljetnikovce u Albaniji kupuju i Šveđani, Danci, Francuzi
i Poljaci. Prošle godine su i Ukrajinci „otkrili“ tu balkansku zemlju.
Nema tačnih
brojki, ali smatra se da je do sada nekretnine kupilo oko 400 stranaca, kaže
Ilir Konomi, šef agencije za prodaju nekretnina „Albanien Property Group“:
“Zapadni Evropljani se razlikuju od istočnih kupaca. Dok Norvežani kupuju
prostrane stanove, Ukrajinci gledaju da prođu što jeftinije; trenutno vlada i
veliko interesovanje britanskih kupaca. Mogu da potvrdim da se poslije
referenduma njihova potražnja povećala za 15 posto.“
Tržište
nekretnina na albanskoj obali profitira od stalnog porasta broja turista. Pored
stotina hiljada kosovskih Albanaca koji provode ljetnji odmor u Albaniji, prema
navodima Albanske carine je 2015. godine tu ljetovalo više od 620.000 stranih
turista. To je veliki broj za zemlju sa manje od tri miliona stanovnika.
Dolazak sve većeg
broja turista predstavlja veliki potencijal za tržište nekretnina, kaže Konomi:
“Uglavnom imamo posla sa kupcima koji se zanimaju za stanove na obali.
Mnogi su najprije boravili ovde kao turisti, da bi se poslije toga odlučili da
kupe stan na moru.“
“Do sada
nismo doživjeli ništa ružno“
Zbog tog
potencijala Konomi je optimista. Albanija je postala poznatija a sada je
zastupljena i na velikim međunarodnim internet-portalima za prodaju
paket-aranžmana, pa polako postaje i konkurentna. „Ova zemlja ne nudi samo
sunce, more, dobru klimu, divnu prirodu i ljude uvijek spremne da pomognu;
ljude privlače i posebno niske cijene. Stan na moru može da se kupi sa 30.000
do 60.000 eura. Pošto su kamate trenutno vrlo niske, mnogi u Evropi su
zainteresovani za takvu investiciju.“
Povoljne cijene
su ubedile i Hans-Ditera Blazera iz Minhena. On je u Sarandi kupio stan:
“Cijena je bila u redu ako imamo u vidu rizik investiranja u toj zemlji.
Lokacija je izvanredna. Vrlo sam zadovoljan.“
Na listi želja
stranih kupaca, Saranda zauzima posebno mjesto. Odatle se brzo stiže do Krfa, a
tamo postoji aerodrom – to je velika prednost za Sarandu. Upravo zbog tog
geografskog položaja, i Norvežanin Kristen Dale se odlučio da tamo kupi stan na
moru. „Već smo ljetovali ovde i sve više volimo ovo mjesto. Čuli smo za
kriminal, ali do sada nismo doživjeli ništa ružno. Saranda mi izgleda mirnije
od svakog malog grada u Norveškoj. Jedini problem nam je jezik, ali ovde mnogi
govore engleski.“
Ilegalna gradnja
na obali
Međutim,
„albanska avantura“ krije i jedan drugi rizik, kaže više klijenata firme
„Albania Property Group“. U Albaniji ima mnogo ilegalno sagrađenih objekata –
posebno na obali. Kristen Dale zato želi da kupoprodajni ugovor bude pedantno provjeren.
I Nemac Hans-Diter Blazer govori o teškoćama i lošim stranama tog posla:
„Administracija se ne pokreće, a obrada kod notara takođe ne ide lako“. Još
ništa nije unijeto ni u zemljišne knjige.
Ilir Konomi smatra
da je spora administracija najveća prepreka razvoju turizma u Albaniji.
“Mi pazimo na to i sve pravovremeno provjeravamo prije nego što izađemo sa
ponudom pred kupe. Ali, tačno je da nema unosa u zemljišne knjige.“
Mnogi Albanci se
nadaju da će promjene donijeti reforma pravosuđa, i od nje očekuju ni manje ni
više nego – obnovu zemlje. Ali, dok se ta nada ne ispuni, mogla bi da prođu još
mnoga ljeta. „Albanija je istovremeno razvijena i nerazvijena zemlja“, kaže
Svein Augland.
(The Bosnia Times
D.W.)
