“U vrijeme kad je inflacija 10 posto, mi stranim bankama plaćamo trezor da nam čuvaju novac, a oni tim novcem rade i posuđuju ga“, izjavio je Bakir Izetbegović prije nekoliko dana.
Onda je mrtav-hladan u poslaničkom domu Parlamenta BiH zatražio da se raspravlja o vraćanju bh zlata i novca iz stranih banaka, kojima se čuva i štiti stabilnost KM čiji kurs je čvrsto vezan uz euro. I, iako odbija i ne želi bilo kakvo poređenje a posebno izjednačavanje sa Dodik Miloradom, ovim je sam napravio „ram za sliku“, piše Đ. Alibegović za Cross Atlantic.
Dodik je, kao što znamo, već nekoliko puta predlagao skoro istu stvar još 2017. godine. I to je ponovio nekoliko puta kasnije, naročito u doba Covid-pandemije. Tako je 06.02.2017.godine zatražio intervenciju u Zakonu o Centralnoj Banci, ciljajući na ‘višak’ deviznih rezervi koje leže neiskorištene na računu Centralne Banke, kako je rekao, a tih 600 miliona bi se moglo podijeliti između entiteta u omjeru 2/3 (Federaciji) :1/3 (Republici Srpskoj). „Ovim bi se“, rekao je, „ojačale vlade, likvidnost BiH i osnažila država, ali to neće vlasti u Sarajevu“.
Kasnije će Dodik u rezervama pronaći više para, pa je 16. marta ove godine zatražio 2,5 milijardi KM iz Centralne Banke, i sve u cilju ‘spašavanja države’.
Ove zahtjeve i Dodika i naknadno njegovog prepisivača Izetbegovića Centralna Banka BiH je ‘glat’ odbila, kao i poslanici u Parlamentu BiH uz obrazloženje da političari treba da ove stvari prepuste stručnjacima. Dok je to bila samo ‘ekskluziva’ Milorada Dodika, to je SDA „dočekivala na nož“ tvrdeći da Dodik ‘razbija’ sve što je drđavno pa bi još da razbije i uništi Centralnu Banku bez koje nema države. Sada kad je Izetbegović u maniru lošeg đaka u školi prepisao od Dodika, SDA šuti. Valjda zato jer je Bakir Izetbegović, kao poznati trezoraš i ljubitelj zlata, umjesto u keš udario u zlatne poluge i obveznice države. To bi bila jedina razlika između njega i Dodika, u svemu ostalom su isti.
(TBT)
