Canan Kaftancioglu osuđena je na skoro pet godina iza rešetaka i zabranjeno joj je da se bavi politikom. Njen “zločin” je bio objavljivanje poruka na društvenim mrežama koje su uvredile turskog predsjednika Recepa Taipa Erdogana prije nekoliko godina.
Ona je prebačena u zatvor 31. maja, ali je odmah puštena na uvjetnu kaznu. Njen slučaj, kaže ona, pokazuje šta turska opozicija može očekivati u narednim mjesecima. Ona je političarka iz glavne opozicione Republikanske narodne partije (CHP). Sudski sistem je u nadležnosti Erdogana, kaže ona.
„Sudovi odlučuju na osnovu onoga što prođe kroz usne čovjeka u palati“, dodaje.
Predsjednički i parlamentarni izbori koji čekaju Erdogana slijedeće godine čini se da će biti najteži u njegovoj dugoj karijeri. Zvanična stopa inflacije u Turskoj sada je premašila neverovatnih 73%. Prava cifra može biti i trocifrena. Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da većina Turaka nema povjerenja u državnu agenciju za statistiku. Može se očekivati da će situacija postajati samo gora. Turska valuta, koja se oporavila početkom godine zahvaljujući uvođenju šeme osiguranja depozita i prodaji dolarskih rezervi od strane Centralne banke, sada se sprema za još jedan krah, nakon što je Erdogan obećao nova smanjenja kamatnih stopa.
Izborna strategija turskog lidera počinje da dolazi u fokus. Pošto je ekonomija trenutno u nepopravljivom stanju, Erdogan je umjesto toga odlučio tražiti “čudovišta” koja će uništiti, u inostranstvu i kod kuće. U ruhu rata protiv terorizma, novi talas represije se zahuktava, piše “Ekonomik”.
Lideri najveće kurdske stranke u zemlji, Narodne demokratske partije (HDP), uključujući bivšeg predsjedničkog kandidata Salahattina Demirtasa, već su proveli godine u zatvoru zbog izmišljenih optužbi za terorizam. Ustavni sud Turske mogao bi uskoro da ugasi HDP u cjelini, navodeći veze sa PKK, zabranjenom terorističkom organizacijom.
Sudovi se takođe počinju boriti za moćnike iz vladajuće stranke. Kaftancioglu neće biti jedina. Ekrem Imamoglu, gradonačelnik Istanbula i jedan od opozicionih političara u najboljem položaju da svrgne Erdogana na slijedećim izborima, mogao bi biti sljedeći. Tužioci su optužili Imamoglua za zločin vrijeđanja zvaničnika koji su poništili njegovu pobjedu na izborima za gradonačelnika 2019. i naredili da se glasanje ponovi, što je on tada odobio, nazivajući ih “budalama”. Presuda u njegovom slučaju očekuje se u septembru. Ako bude proglašen krivim, prijeti mu kazna do četiri godine zatvora i zabrana bavljenja politikom.
Erdogan je takođe jasno stavio do znanja da neće tolerirati bilo kakve narodne nemire. On je 1. juna, na godišnjicu masovnih demonstracija koje su izbile širom zemlje 2013. godine, nazvao demonstrante “teroristima” i “droljama”. Nekoliko nedjelja ranije, turski sud je osudio na 18 godina zatvora sedam aktivista koji su učestvovali u istim protestima i planiranju svrgavanja vlade. Osman Кavala, filantrop kojeg su tužioci proglasili vođom grupe, osuđen je na doživotnu kaznu iza rešetaka.
Erdogan je takođe udarao u ratne bubnjeve, upozoravajući na novu ofanzivu na kurdske trupe, koje Turska smatra teroristima, u Siriji. Uspješna invazija bi povezala oblasti koje je Turska zauzela u tri prethodne ofenzive, čime bi dobila kontrolu nad 650 kilometara dugim pojasom sjeverne Sirije. Odluka bi mogla da zavisi od stava Rusije, koja podržava Кurde i ima trupe stacionirane u toj oblasti. Vladimir Putin je možda previše zaglavio u Ukrajini da bi se suprotstavio Erdoganovoj invaziji. Takođe bi mogao biti u iskušenju da mu ponudi zeleno svjetlo u Siriji u znak zahvalnosti za njegovo obećanje da će blokirati pristupanje Švedske i Finske NATO-u.
Zvanično, turski predsjednik je uznemiren zbog toga što su Švedska i Finska odbile da izruče šačicu kurdskih militanata, aktiviste za ljudska prava i sljedbenika Gulenovog pokreta, sekte koju Turska krivi za pokušaj nasilnog puča 2016. godine. Erdogan kaže ovo predstavlja podršku terorizmu.
Prošle nedjelje je Erdogan obišao veliki vojni poligon u Izmiru, gradu i luci na Egejskom moru, u koji su bili uključeni i saveznici iz NATO-a. U svom govoru je više puta optužio Grčku da militarizira niz egejskih ostrva kršeći međunarodno pravo i upozorio Atinu od posljedica daljnjeg naoružavanja.
„ Atina bi trebalo da izbjegava ideje, izjave i postupke zbog kojih bi mogla da zažali. Takvi postupci mogli bi da imaju katastrofalne posljedice – rekao je Erdogan i dodao: “Ne šalim se”.
Pravi motivi turskog predsjednika su nedokučivi. Ali Erdogan već koristi krizu da bi pridobio podršku kod kuće podižući bijes protiv Evrope, navodi “Ekonomik”. Nordijci i Grci su samo najnoviji i najneverovatniji front u Erdoganovoj borbi za podršku. Vjerovatno će otvarati nove kako se budu približavali izbori.
(TBT)
