Dugo najavljivana ceremonija otvaranja Upravne zgrade Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini u Sarajevu konačno je održana u okviru 10. jubilarne manifestacije “Dani vakufa u BiH”.
Monumentalno zdanje raspolaže sa više od 5.000 kvadrata prostora – desetinama kancelarija, amfiteatrom, salama za sastanke…
“Veličina ovoga zdanja nije u njegovoj monomentalnosti, već u ljubavi koju smo pokazali i prijateljstvu koje smo iskovali i učvrstili između naša dva naroda i dvije vjerske zajednice Bošnjaka i Turaka, IZ u BiH i Dinajeta Republike Turske”, poručio je reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović.
Prisutnima se obratio i Fahrudin Radončić, lider SBB-a, koji je kazao da je, uz njih nekoliko oficijelnih inicijatora, “svoju ciglu” u zgradu Rijaseta ugradilo više stotina ili hiljada ljudi koji su svojim donacijama pokazali iskren nijet i privrženost svojoj vjeri i njenim institucijama.
“ Danas nema mjesta finansijskoj logici da je neko važniji jer je dao više od onog koji je dao deset KM, jer je i on dao od srca, odvojio je od svojih usta, od onog što ima”, naglasio je Radončić.
On je ovim iskazao skromnost jer se radi o vakifu sa najvećim pojedinačnim iznosom s kojim se, faktički, krenulo u izgradnju objekta.
Radončićevu ulogu se istaknuo tadašnji reis Mustafa Cerić koji je ovim povodom iskoristio priliku da se posebno zahvali Fahrudinu Radončiću bez koga, naveo je, ne bi bilo ni ove zgrade.
“ Ne mogu, a da ne kažem, halalit će meni moj hadži-reis efendija Kavazović, s njegovim izunom (dopuštenje, op. a.), rekao je, pitao sam ga, kaže može – moram se zaista zahvaliti mom bratu Fahrudinu Radončiću. Nećete mi zamjeriti što ću reći da on nije razumio moj govor, ne bi bilo ove zgrade. On je to jako dobro razumio”, rekao je Cerić.
I reis Kavazović je potvrdio da je ideju je inicirao reisul-ulema dr. Mustafa Cerić, a prihvatili su je članovi Rijaseta u to vrijeme. Veliki broj poslovnih ljudi, poput Fahrudina Radončića, prihvatili su je kao svoju i skupa s brojnim vrijednim našim džematlijama se uključili u njenu realizaciju.
Zgradu je bio obećao financirati bivši libijski vođa Muamer Gafi te je u te svrhe i donirao jedan ček od nekoliko miliona dolara. Smrću Gadafija izgradnja objekta je bila stala. Kako su ustvrdili govornici na ceremoniji dovršetak objekta isfinancirao je turski Dijanet a po zahtjevu turskog predsjednika Recepa Tayipa Erdogana.
Radovi na Upravnoj zgradi Rijaseta počeli su 2009. godine, gotovo dvije godine nakon što je donesena odluka o izgradnji trajnog sjedišta Islamske zajednice u BiH. Kamen-temeljac položen je u septembru 2008. godine. U objekt je uloženo oko 15 miliona KM.
FOTO: Radončić, Softić, Izetbegović(Klix)
U periodu više od jednog desetljeća koliko je trajala izgradnja objekta na bošnjačkoj političkoj sceni dešavale su se turbulencije visokog intenziteta. Radončić i Cerić su oponirali plitici vladajuće stranke SDA, kojoj je Islamska zajednica oduvijek bila bliska. Dolazi do biološke smjene na čelu SDA, ali i na čelu Risjaseta. Nacionalni i vjerski tron preuzimaju Bakir Izetbegović I Husein Kavazović. Buknuo je medijski rat između Izetbegovića i Radončića. Islamska zajednica I imami stali su uz Izetbegovića u ovom ratu. Javno na hutbama odriču pravo Radončiću da se naziva vakif tvrdeći kako “ni vakif ne može biti baš svako, niti se tako može zvati”. Nemali broj imama povodi se za medijima tretira Radončića kao “izdajnika Bošnjaka” itd.
Zbog svega se govor Radončića na ceremoniji otvaranja objekta, kao i govori obojice reisova u kojima su sa zahvalnošću spominjali Radončića, može smatrati nekom vrstom njegove rehabilitacije. Nema nikakve sumnje da je Radončić dobio ovakav tretman uz blagoslov Bakira Izetbegovića jer su i između njih dvojice odnosi relaksirana, a personalni animoziteti i međustranačke tenzije potpuno splasne. Možda je ovo bila životna investicija Fahrudina Radončića.
(TBT)
