KOLUMNA
Svijet je imao i dvije “željezne dame” – snažne žene koje su mijenjale svijet: Golda Meir, osnivačica Države Izrael i Margaret Thatcher koja je transformirala Britaniju u modernu državu politikama slobodnog tržišta koje su poznate kao “tačerizam”. Toj se elitnoj skupini može dodati i Angela Merkel, prva njemačka kancelarka koja je jedna od vodećih osoba u EU
Piše: Janusz Bugajski, thebosniatimes.ba
Prva žena kandidatkinja za Bijelu kuću u srazu je sa ženomrscem koji se zalaže za zabranu pobačaja
Hillary Clinton je nakon dugih i teških predizbora postala prva žena u američkoj povijesti koja postaje predsjednički kandidat za jednu od velikih stranaka. U studenom bi mogla postati i prva vrhovna zapovjednica. No, njezin put prema Bijeloj kući bit će prljavo nadmetanje s Donaldom Trumpom u kojem će skandali biti važniji od politike. Unatoč uvjerenju da je svjetionik jednakosti i demokracije, Amerika zaostaje za svijetom u izboru žene na čelo države. “Stakleni plafon” za najvišu dužnost su već razbili na mnogim mjestima uključujući i nove demokracije poput Hrvatske. Trenutno imamo 18 liderica na svijetu, uključujući 12 premijerki i 11 izabranih predsjednica. Indija je zemlja u kojoj su žene bile najdulje na vlasti. Bivša premijerka Indira Gandhi i predsjednica Pratibha Patil su zajedno bile na vlasti 21 godinu tijekom prošlih pola stoljeća. Svijet je imao i dvije “željezne dame” – snažne žene koje su mijenjale svijet: Golda Meir, osnivačica Države Izrael i Margaret Thatcher koja je transformirala Britaniju u modernu državu politikama slobodnog tržišta koje su poznate kao “tačerizam”. Toj se elitnoj skupini može dodati i Angela Merkel, prva njemačka kancelarka koja je jedna od vodećih osoba u EU.
Američki predsjednički sistem otežava izbor žene. U parlamentarnom sistemugrađani glasaju za stranke koje mogu postaviti premijerku nakon izbora. Pobjeda žene u direktnim predsjedničkim izborima je stoga impresivnija jer potvrđuje široku javnu podršku. Paradoksalno, Clinton se suočava s republikancem ženomrscem. Brojni političari su osudili Trumpa zbog vrijeđanja žena i neki analitičari spekuliraju da se on boji žena koje se s njime nadmeću i mentalno su superiornije. Clinton neprestano kritizira Trumpove stavove o pitanjima važnima za žene. Ona naglašava ne samo njegovo protivljenje pobačaju već i dvoznačne izjave o jednakoj plaći, plaćenom porodiljnom i kvalifikacijama koje on traži za suca Vrhovnog suda. Iako Clinton nije izuzetno popularna kandidatkinja na nacionalnoj razini, u nedavnim anketama 51% žena ima o njoj pozitivan stav, a 47% negativan. Nasuprot tome 67% ispitanica ima negativno mišljenje o Trumpu. Jaz između dvoje kandidata je veći kad je riječ o temama koje se odnose na žene: 66% vjeruju Clinton, a samo 23% Trumpu. Otkad je došla do demokratske nominacije, Clinton je ostvarila i značajan rast u anketama. U istraživanju Reuters/Ipsosa vodi pred Trumpom za 11 posto – nakon Trumpove republikanske nominacije bili su izjednačeni. Anketa govori da 46% vjerojatnih glasača podržava Clinton, a 34,8% Trumpa. Podrška za Clinton bi mogla rasti nakon što je stigla podrška predsjednika Baracka Obame, potpredsjednika Joea Bidena i drugih važnih stranačkih lidera. Oni će sada krenuti u kampanju za Clinton i u napad na Trumpove manjkavosti.
Najveća slabost Clinton su skandali koji je neprestano prate. Trump iskapa kontroverzije koje se javljaju od 80-ih godina prošlog stoljeća – od sumnjivih financijskih transakcija do optužbi o bračnim nevjerama Billa Clintona koje je ona navodno zataškavala prijeteći ženama. Trenutno je suočena s istragom FBI-a oko elektronskih poruka iz razdoblja dok je bila državna tajnica. Njezino korištenje privatnog servera moglo je ugroziti nacionalnu sigurnost omogućavajući dostup do osjetljivih informacija. Clinton se također stalno suočava s pitanjima vezanim uz incident u Benghaziju gdje su 11. rujna 2012. godine teroristi uništili američku diplomatsku misiju u Libiji te ubili ambasadora i još troje Amerikanaca. Republikanci optužuju Clinton da je propustila dostatno zaštititi američke zgrade i opisala napad spontanom, a ne planiranom terorističkom operacijom. Unatoč ovim mogućim minama Clinton ima sreće jer se suočava s Trumpom koji je nakupio još i više ozbiljnih poslovnih skandala. Posljednja se kontroverzija odnosi na Sveučilište Trump – koje se smatra obmanom u kojoj su stotine studenata prevareni za ukupno 40 milijuna dolara uz obećanje da će naučiti tajne kako postati bogat. Grad New York sada tuži Trumpa, a brojni se studenti žale da je sveučilište bilo – muljaža. U drugoj nedavnoj medijskoj istrazi Trump je razotkriven kao izrabljivač radnika. Od 80-ih se navodno nije pridržavao stotina ugovora odbijajući platiti radnicima i tvrtkama što im je dugovao. Na popisu se nalaze konobari, električari, građevinari i vodoinstalateri koji su radili na različitim Trumpovim projektima. Dok tvrdi da brani radnike, Trump je uistinu prevario stotine zaposlenika i malih poduzetnika. U nekim slučajevima čak su i odvjetnici, koje je on angažirao, podigli protiv njega tužbe jer im nije platio račune. Takvi će skandali ojačati napad demokratske kandidatkinje Clinton na milijardera. Umjesto borbe za američkog radnika, kao što tvrdi u kampanji, Trump ih očigledno vara.
(The Bosnia Times, Washington mail)
