Ovog vikenda u austrijskim gradovima Beču i Grazu održane su manifestacije „Dijaspora uz Bosnu i Hercegovinu“, koju su organizirali Udruženje Bošnjaka Štajerske i Centar za dijasporu „Mreža“.
Specijalni gost manifestacije bio je Bakir Izetbegović, koji je, obraćajući se prisutnima, kazao da država BiH može uraditi mnogo toga za svoju dijasporu i da je neophodno ojačati vezu sa iseljeništvom.
“Dijaspora je dobila svoju fizionomiju, svoju snagu i poziciju diljem svijeta. Mi smo u BiH ojačali i vrijeme je da te veze ojačamo. Treba nam i vaša podrška”, poručio je Izetbegović.
„NISAM DOŠAO TRAŽITI GLASOVE ZA SEBE“
Naglasio je da bh. dijaspora ima dvije domovine, onu u kojoj trenutno žive i u onoj u kojoj su sjećanja, emocije i u koju će se, kako je kazao, sasvim sigurno vratiti.
„ BiH je imala ogromne probleme i teret koji je veliki i za neke razvijenije zemlje. Bavili smo se sobom, kao i vi. Vrijeme je da ojačamo naše veze, da zajedno radimo na napretku domovine. Mi moramo više uraditi za vas i vi morate više uraditi za domovinu“, poručio je Izetbegović.
Izetbegović je naglasio potrebu stvaranja uređenog sistema u BiH kao pretpostavke za vraćanje dijaspore.
Najvažniji je, dodaje, entitet RS, u kojem je neophodno ojačati politički poziciju probosanskih snaga.
„Nisam večeras došao da bih tražio glasove za sebe. Nisu važni izbori u FBiH, ali molim vas, glasajte vi koji ste iz RS-a. Sam Beč je dovoljan, kada bi masovno izašli. Deset ili dvadeset posto naše dijaspore da glasa bi u jednom danu promijenili situaciju u BiH“, kazao je Izetbegović, naglasivši da su probosanske stranke u tom bosanskohercegovačkom entitetu napravile jedinstvenu listu sa kojom će nastupiti na predstojećim Općim izborima.
Skoro daje malo čudno da Izetbegović forsira toliko dijasporu koja je bila prepuštena sama sebi. Doduše u vrijeme rata dijasporaj e bila veliki „humanitarni bazen“ i logistička baza Armiju BiH kada su organizirane razne kulturne i vjerske manifestacije. Tadašnji bošnjački prvak Alija Izetbegović bi sa svojih mnogobrojnih državničkih putovanja po Evropi imao običaj svratiti na neku od tih destinacija gdje žive Bošnjaci, ali nije nikad baš mahsuz išao u političke kampanje i održavao tribine. Najpoznatija politička manifestacija bila je predizborni skup SDA na stadionu u Minhenu iza čije organizacije je tada stajao Bakir Alispahić, kao ministar policije. To je bilo vrijeme prvih poslijeratnih izbora. Skup je izazvao mnoge kritike i očito nije polučio željene efekte.
„BUGARSKI VOZ ZA DIJASPORU“
Običaj Alije Izetbegovića je bio da „pokriva“ dijasporu preko svojih stranačkih izaslanika poput Osmana Brke, Irfana Ajanovića, Ismeta Grbe itd. Dovoljno je bilo da se neko od „Alijinih selamdžija“ obrati skupu i prenese im njegovu poruku.
Zbog mnogih afera izazvanih pronevjerom novca ukuljenog za pomoć BiH, u tri ključne organizacije koje su okupljale Bošnjake, Islamskoj zajednici, SDA-u i Merhametu, dešavali su se konflikti i raskoli. Tako da se Merhamet skoro ugasio u dijaspori, kao i SDA.
Sulejman Tihić nije puno mario za dijasporom iako je rat proveo u Minhenu i Beču. Jednom je dao vrlo ciničnu izjavu na broj glasova koji je SDA dobila iz dijaspore, kao i visinu prihoda koje je dijaspora ukupila za financiranje Tužbe BiH protiv Jugoslavije u Haagu.
Tako da su posjete dijaspori u vrijeme vjerskih i državnih praznika obavljali izaslanici reisul-uleme, kako Mustafe Cerića tako i Huseina Kavazovića, potom kulturni radnici, glumci i pisci. Hairs Silajdžić i Željko Komšić su bivali česti gosti američkih udruženja u dijaspori na svečanostima povodom državnih praznika. Kao da su zaobilazili Evropu.ž
Drugi politički lideri poput Zlatka Lagumdžije, Nermina Nikšića, Fahrudina Radončića, nikad nisu održali političku tribinu u dijaspori. Zanimljivo je da ni Mirsad Hadžikadunić, koji dolazi iz američke dijaspore, nema tu naviku.
Nema nikakve dileme da je na Bakira Izetbegovića uticao njegov zet Ćamil Humačkić da se okrene dijaspori. Jer prva Izetbegovića turneja po dijaspori počinje par mjeseci nakon vjenčanja njegove kćerke Jasmine sa Humačkićem. On također dolazi iz dijaspore gdje je imao kontroverzni biznis.
Postoji vjerovatnoća da Izetbegović svoje turneje prilagođava familijarnim potrebama i hobijima. On se voli odmarati na austrijskim planinama, a suprug i kćerka imaju svoje šopinge i medicinske tretmane u Beču.
Ipak, njegova napadna kampanja u dijaspori ima politički cilj. Iako demantira da je došao po glasove iz dijaspore, on je uočio veliku šansu da se preko dijaspore spasi poraza na predstojećim izborima. Sasvim je realna sumnja da će se dijaspora ikada više odazvati i u relevantnom broju poslati poštom svoje glasačke listiće. Zato bi Izetbegović mogao imati pakleni tajni plan. Taj tajni plan, pošto je baš tajni, mogao bi se nazvati „bugarski voz“ za dijasporu. Glasanje putem pošte, posebno brojanje takvih glasačkih listića, najslabija je karika u lancu izbornog procesa. Taj problem se uočio u Srebrenici gdje su glasali „fiktivni“ glasači iz Srbije. Opozicija iz Srbije je digla veliku dževu da bi se to moglo desiti kao problem na njihovim skorašnjim izborima. Dakle, manipulacija glasovima izvan države, iz bliže ili dalje dijaspore, itekako je moguća i izvodljiva.
Sadašnji saziv CIK-a, sa Željkom Bakalarom na čelu, vrlo je naklonjen vladajućoj koaliciji koju čine SDA i DF. Bakalar slovi kao čovjek Željka Komšića i stoga Dragan Čović osporava legitimitet CIK-a.
(TBT, Tim za analitiku)
