KOLUMNA
Uspon
autoritaritarnih vladara vaskrsava omraženi termin koji je obilježio Evropu
tridesetih godina prošlog vijeka – analiza New York Timesa
Piše: Peter
Baker, thebosniatimes.ba
Poređenje je
izazvalo buru. Bivši guverner Massachusettsa Vilijam F. Veld usporedio je plan
za imigrante Donalda Trampa s Kristalnom noći, noći užasa iz 1938. kada su
razulareni nacisti uništavali jevrejske domove i radnje širom Njemačke i ubili
mnoštvo Jevreja.
Trumpova kampanja
izazvala je vatrena upozorenja kritičara i s lijeva i s desna o mogućem porastu
fašizma u SAD. Odlučniji Trumpovi protivnici porede ga s Adolfom Hitlerom i
Benitom Mussolinijem.
Njegove pristalice
pak takva poređenja smatraju duboko nepravednim. No, u čitavom svijetu
postavljaju se pitanja o preporodu fašizma, načelno definisanog kao sistem u
kom vlast preuzima svu moć i naglašava agresivni nacionalizam, a često i
rasizam. U Rusiji i Turskoj Vladimir Putin i R. T. Erdogan služe se taktikom
snažnog vođe. U Austriji je nacionalističkom kandidatu nedostajala svega
trećina procenta da postane prvi krajnji desničar izabran za šefa jedne
evropske države od Drugog svjetskog rata.
U Mađarskoj je
autoritarna vlast ušutkala medije i podigla bodljikavu žicu da spriječi dolazak
imigranata. Postoji briga da bi Poljska mogla da krene za tim primjerom.
Tradicionalne stranke u Francuskoj, Njemačkoj, Grčkoj i drugdje suočavaju se s
nacionalističkim pokretima usred ekonomske krize i priliva migranata. U Izraelu
su fašističke analogije bivšeg premijera i najvažnijih generala ponovo
rasplamsale dugogodišnju raspravu o okupaciji palestinskih teritorija.
“Slom iz
2008. pokazao je da globalizacija stvara ne samo dobitnike nego i
gubitnike”, kaže Mark Lenard, direktor Evropskog savjeta za vanjske
odnose. “U mnogim zemljama prihodi srednje klase tapkaju u mjestu i
politika ostaje borba za podjelu sve manjeg kolača. Populisti su nadmetanje
između ljevice i desnice zamijenili borbom između kozmopolitske elite i
ljutitih nacionalista.”
Trump odbacuje
etikete koje mu lijepe Veld i njegovi istomišljenici. “Niko nije fašista
manje od Donalda Trampa”, izjavila je Trumpova predstavnica za javnost.
Nijedna velika
stranka nije nikada kandidovala nekog sličnog Trumpu.
“Ovo može
biti veoma opasan trenutak na koji ćemo se jednog dana osvrnuti i zapitati se
zašto se nismo potrudili da spriječimo posljedice”, rekao je Robert Kagan,
istraživač s Instituta Brookings.
Kagan je pozvao
na uzbunu esejom “Ovako fašizam stiže u Ameriku” objavljenim u
Vašington postu maja ove godine. Esej je privukao ogromnu pažnju. “Dobio
sam mnoštvo pozitivnih reakcija od konzervativnih republikanaca”, kazao je
on.
Predsjednik
Meksika Enrike Penja Nijeto kritikovao je Trumpove planove o izgradnji zida duž
granice s Meksikom i o zabrani ulaska muslimana u SAD. “Tako je došao
Musolini, tako je došao Hitler”, rekao je Nijeto.
Glumac George
Clooney nazvao je Trumpa “ksenofobičnim fašistom”. Osamdesetsedmogodišnja
Eva Šlos, polusestra Ane Frank, kaže da se Trump “izazivanjem rasizma
ponaša kao Hitler”.
Donald Trump dao
je dosta municije svojim kritičarima. S velikim zakašnjenjem odrekao se podrške
bjelačkog suprematiste Davida Dukea i govorio je o prebijanju demonstranata.
Hvalio je Putina i obećavao da će se sprijateljiti s njim. Jednom je čak na
Twitteru ponovio Mussolinijeve riječi: “Bolje je živjeti jedan dan kao lav
nego sto godina kao ovca.”
Njegovi saveznici
odbacuju te kritike. Bivši spiker Predstavničkog doma N. Gingrich, koji je
govorio da bi prihvatio kandidaturu za potpredsjednika uz Trumpa, izjavio je u
jednom intervjuu da su ga “duboko uvrijedila” ova, kako se izrazio,
“krajnje neuka” poređenja.
“Trump nema
političku strukturu kakvu imaju fašisti”, rekao je Gingrich koji je
doktorirao na savremenoj evropskoj historiji. “On nema takvu ideologiju.
Nema ništa slično smeđim košuljama. To su najobičnije gluposti.”
Robert O.
Pakston, profesor emeritus Univerziteta Kolumbija i stručnjak za fašizam, kaže
da Trumpove poruke o propadanju Amerike i izjave o imigrantima zazivaju
sjećanje na Evropu tridesetih godina prošlog vijeka.
“Pročitao
sam Kaganov esej, naravno”, kazao je Folker Pertes iz Njemačkog instituta
za međunarodna i sigurnosna pitanja u Berlinu. “Sve pojave koje opisuje
jesu zabrinjavajuće, ali ipak ne bih nazvao ni Trumpa ni njegovu kampanju
fašističkom. Možda imajući na umu njemačku i evropsku istoriju, malo opreznije
nego drugi koristimo izraz fašizam.”
Pertes kaže da
istinski fašizam podrazumijeva potpuno odbacivanje demokratije i strožu
definiciju poretka. U tu kategoriju bi spadala ultradesničarska mađarska
stranka Jobik, smatra on.
Charles Grant,
direktor londonskog Centra za evropsku reformu podvlači razlike između
desničarskih nacionalističkih stranaka kao što je francuski Nacionalni front
Marin Le Pen i pravog fašizma. “Istorijski gledano, fašizam znači
demonizaciju manjina do mjere da se osjećaju nesigurno”, kaže on.
“Fašizam znači poticanje upotrebe sile protiv kritičara. On znači
ratobornu vanjsku politiku koja može izazvati rat i izazvati nacionalistička
osjećanja. On znači dovođenje ksenofobije do krajnosti i s prezirom gleda na
liberalni poredak zasnovan na pravilima.”
Rasprava o
terminologiji možda prenebregava ozbiljnost uslova koji omogućuju uspon Donalda
Trumpa i njegovih evropskih istomišljenika. Trump je dotakao duboko
nezadovoljstvo u zemlji čiji žitelji smatraju da propadaju dok država pokriva
gubitke banaka, pridošlice uzimaju poslove, teroristi prijete nedužnima, a Kina
se privredno uzdiže na račun SAD.
“Čini mi se
da u razvijenim i polurazvijenim zemljama nastaje nova vrsta politike koja bi
se najbolje mogla nazvati desničarskim populističkim nacionalizmom”, kaže Stanley
Payne, profesor Univerziteta Viskonsin Medison. Roger Itvel, profesor
Univerziteta u Batu, naziva to “neliberalnom demokratijom”.
Umjesto nametanja
vlasti jedne stranke kao u prošlosti, današnji autoritarijanci “koriste
raznovrsna sredstva da kontrolišu medije ili njima manipulišu, da zastraše
protivnike”, i tako dalje.
(The Bosnia
Times, The New York Times)
